Objavljeno

2. ožujak – Europski dan jednakih plaća

Drugi Europski dan jednakih plaća obilježava se 62. dana iza početka ove kalendarske godine ukazujući na činjenicu da bi žene u Europskoj uniji prosječno morale raditi 62 dana više da bi zaradile prosječnu plaću muškaraca u 2011. godini (365 dana x 17,1%= 62.41 dana).

Iako ih među visoko obrazovanima ima više, ženama je za plaće u 2011. godini u Europskoj uniji isplaćeno 17,1%, a u Hrvatskoj 10,6% manje novca nego muškarcima.

Nacionalni Dan jednakih plaća obilježava u SAD-u i zemljama EU već nekoliko godina, a Europska unija je 2011. godine službeno uvela Europski dan jednakih plaća. Udruge poslovnih žena, udruge za zaštitu ljudskih prava, sindikati i građanski forumi u tu svrhu provode nacionalne kampanje koje imaju za cilj podizanje svijesti javnosti, a osobito poslodavaca, o diskriminaciji na tržištu rada. Europsko, kao i hrvatsko zakonodavstvo zabranjuje razlike u plaćama između žena i muškaraca za rad iste vrijednosti. Zašto dakle, žene ipak zarađuju manje?

Prema analizi Europske komisije razlozi jaza u plaćama su sljedeći:

  • Na mikrorazini, razini jedne tvrtke „ženski rad“ je obilježen tradicionalnim, društvenim vrednovanjima i rodnim ulogama. Ženske sposobnosti su podcijenjene i kontinuirano se preispituju. Poslovi koji zahtijevaju iste vještine, složenost, odgovornost, razinu obrazovanja i iskustvo niže su plaćeni ako ih obavljaju žene.

  • Poslodavci nemaju dovoljno znanja o antidsikriminacijskom zakonodavstvu, ne znaju objektivno i rodno neutralno odrediti vrijednost radnih mjesta te nude iznos plaće u skladu s društvenim vrednovanjem određenog zanimanja ili na osnovu sposobnosti radnika/ce u procesu pregovaranja.

  • Primanja se ne mogu usporediti jer zadiru u sferu privatnosti, a netransparentni načini izračuna vrijednosti radnog mjesta podržavaju postojeće nejednakosti.

  • Žene se često susreću s problemom „staklenog stropa“ i unatoč istim sposobnostima napreduju na više i odgovornije pozicije mnogo sporije i teže nego muškarci.

  • Žene češće prekidaju profesionalnu karijeru zbog trudnoće, brige o djeci ili starijim članovima obitelji što dovodi do gubljenja profesionalnih pozicija, manjeg ukupnog radnog staža i posljedično – razlike u plaći u odnosu na muškarce na istom ili usporedivom radnom mjestu.

  • Istraživanja potvrđuju da je niska zastupljenost žena u nadzornim i upravnim odborima u izravnoj korelaciji s većom razlikom u plaćama. (Norveška, Island i Španjolska uvele su stoga kvote za podzastupljeni spol u odborima privatnih tvrtki).

  • Segregiranost tržišta rada, odnosno niske plaće u sektorima u kojima prevladava ženska radna snaga (1/3 ukupno zaposlenih žena u Hrvatskoj radi u tri djelatnosti – zdravstvo i socijalna skrb; obrazovanje; financije i osiguranja – gdje su bruto plaće za 24,8% niže od plaća muškaraca) i veliki broj muškaraca zaposlen u bolje plaćenim sektorima.

 

Posljedice jaza u plaćama koje je potrebno osvijestiti u javnosti:

  • žene su diskriminirane, žene imaju manju kupovnu moć,

  • mirovine su im prosječno niže od onih koje će dobiti muškarci,

  • u većem su riziku od siromaštva,

  • tvrtke gube talente – manja plaća i nemogućnost napredovanja dovode do demotiviranosti visoko obrazovane ženske populacije,

  • tvrtke snose rizik tužbi za diskriminaciju (u Velikoj Britaniji se bilježi rast od 56% u broju tužbi),

  • utjecaj na ekonomska kretanja u društvu – zbog nižih primanja žene izlaze sa tržišta rada, ne plaćaju više porez i postaju domaćice koje brinu o djeci, čime država gubi na poreznim davanjima, a BDP raste sporije,

  • demografske promjene i negativni populacijski prirast – žene ne mogu uskladiti profesionalne i obiteljske obveze (Njemačka primjerice ima najnižu stopu nataliteta, a jaz u plaćama iznosi visokih 23,3%. Nasuprot tome, u Nordijskim zemljama i Francuskoj gdje je visoka stopa zaposlenosti žena i jaz u plaćama manji, a država subvencijama utječe na brigu o djeci, veći je natalitetni prirast),

  • društvo u cjelini je na gubitku zbog neiskorištenosti svih nacionalnih ljudskih potencijala što dovodi do smanjenja tržišne konkurentnosti.

 

Više o Europskom danu jednakih plaća na: ured-ravnopravnost.hr i ec.europa.eu/equalpay.


Povezano