Objavljeno

Živjeti u slomljenom i inficiranom svijetu

Ilustracija: Amy Commins

Živimo pod novim pandemijskim režimom. To je režim krize. Puno toga možemo saznati ako pažljivo osluškujemo rječnik koji taj težim koristi. Korisno je proučavati taj rječnik kako bismo razumjeli silnice na kojima režimi temelje svoje politike. Režim se artikulira kroz riječi. Riječi nisu tek informacija ili izvješće; one postaju smjernice i naredbe koje svojim izvođenjem prevode režim u zakon i djelo.

Riječi koje svakodnevno susrećemo u medijima uključuju sljedeće: pandemija, infekcija, suhi kašalj, najnoviji broj oboljelih od Covida-19, statistički podaci o koronavirusu, imunitet krda, testiranje, nošenje maske, pranje ruku, javno zdravstvo, izloženost riziku, pooštravanje ili popuštanje mjera, respiratori, bolnički kapaciteti, intenzivna njega, stopa smrtnosti, preminuli, preporuke, prevencija, liječenje, ograničenja, fizičko distanciranje, škola na daljinu, lockdown. Neke od tih riječi postaju preporuke, neke postaju naredbe, a neke izvanredne mjere i zakoni. One mijenjaju našu svakodnevicu. Moramo ih slijediti.

Razgovarajući s prijateljima i kolegama iz različitih dijelova svijeta, promjene doživljavamo kao nenadane i dramatične. Kada uspoređujemo mjere koje donose nacije-države u kojima živimo, vidimo da se te mjere, iako usporedive u svom cilju da suzbiju pandemiju na što efikasniji način, znatno razlikuju. Te razlike pokazuju nam da su mnoge od mjera – iako imaju globalni učinak i posljedice – usko vezane uz teritorijalnost, upravljanje i zakonodavni okvir nacije-države.

Da, svjedočimo pojavi novog pandemijskog režima na globalnoj razini, ali pandemijski režim nije sam po sebi globalan. O svim mjerama odlučuju upravljačka tijela koja upravljaju našim tijelima. Kriza uzrokovana koronavirusom iznijela je na vidjelo našu ovisnost o upravljačkim tijelima kojima smo podređeni, našu tjelesnu ranjivost, kao i našu globalnu – i globaliziranu – tjelesnu isprepletenost i međuovisnost. Kriza je naglasila naše slabe točke: sva ljudska tijela su ranjiva jer su izložena opasnosti od virusne infekcije; također, sva tijela su potencijalno opasna za druge zbog mogućnosti širenja zaraze.

Te slabosti, a osobito visoki rizik za one koji su u bliskom kontaktu s drugima, razotkrile su nejednakost pristupa kvalitetnoj i pouzdanoj zdravstvenoj skrbi. Nejednaka skrb, nepravedna raspodjela brige i diskriminacija u ostvarivanju prava na skrb duboko su obilježene klasnim, rodnim, rasnim i seksualnim razlikama. Ta opća kriza skrbi, koja pogađa većinu svjetskog stanovništva, prethodi aktualnoj krizi – ona datira još iz kolonijalnog kapitalizma koji stoljećima hara planetom, šireći različite oblike eksploatacije, ekstrakcije, iscrpljenosti i pustošenja. Aktualna pandemija samo je intenzivirala krizu skrbi.

Neovisno o političkom i ekonomskom sustavu u kojem živimo, uvijek trebamo skrb. Moramo shvatiti da je skrb od ključne važnosti za ljude i njihove živote, njihovu dobrobit i opstanak. “Skrb” u širem smislu obuhvaća plaćeni i neplaćeni rad koji uključuje kućanski rad, rad u zajednici, zdravstvo i obrazovanje. Nepostojanje podataka o neplaćenom radu u kućanstvu, kako navodi aktivistkinja i autorica Caroline Criado Perez (2019.), predstavlja “možda najveći rodni jaz u podacima uopće.” Uslijed zatvaranja vrtića i škola zbog pandemije, količina takvog rada, koji većinom obavljaju žene, višestruko se povećala.

Nadalje, žene dominiraju u prekarnim, nesigurnim zanimanjima, osobito u (često neformalnom) sektoru skrbi za starije i nemoćne, gdje brojne žene rade na crno i nemaju pristup zdravstvenom osiguranju. Brojne radnice u sektoru skrbi koje rade za globalne kompanije ostale su bez posla uslijed ograničenja putovanja u druge zemlje. Promatrano iz globalne perspektive, žene nisu samo skrbnice svijeta, već čine većinu stanovništva koje živi u siromaštvu. Zbog posljedica pandemije, pružanje svakodnevne skrbi te nesiguran i često nedostatan prihod od takvog rada postaju još više nesigurni i nestabilni.

Stoga možemo reći da je skrb u središtu pažnje. No, pitanje je hoće li značaj skrbi biti shvaćen na način da se uvedu političke i ekonomske promjene i nakon krize. Nevidljiva nejednakost koja je postojala i prije pandemije sada poprima neslućene razmjere, a zajednice koje su u nepovoljnom položaju i najizloženije učincima klimatskih promjena sada također najviše trpe posljedice pandemije. Pitanje je: koje ćemo ekonomske i političke pouke izvući iz ove spoznaje o važnosti skrbi na globalnoj razini? Hoće li oporavak, oživljavanje i poticanje gospodarstva u postpandemijskom periodu vratiti stari nasilni sustav iskorištavanja, osiromašenja i iscrpljivanja? Ili će se dogoditi zaokret ka brižnosti koji će u središte staviti rad koji podržava život (a ne samo proizvodi vrijednost)?

Nužno hitne reakcije na krizu izazvanu pandemijom pokazuju da vlade imaju moć i mogućnost djelovanja koja nadilazi kratkoročne i dugoročne ekonomske interese. U usporedbi s mjerama koje se trenutno poduzimaju, a koje se prilagođavaju brzini i smrtonosnosti virusa, mjere za borbu protiv klimatskih promjena nipošto nisu prilagođene i primjerene ozbiljnosti krize koja već desetljećima uzrokuje katastrofe i smrt.

Hoće li dubinsko razumijevanje tjelesne međuovisnosti i povezanosti koje nam je natuknula pandemija dovesti do boljeg razumijevanja skrbi za slomljeni i inficirani planet? Naša tijela neodvojivi su dio okoliša kojeg udišemo i unosimo u sebe. Radikalizirati skrb značilo bi inzistirati na važnosti skrbi u svim političkim i ekonomskim procesima koji upravljaju našim tijelima i našim okolišem kako bi omogućili najbolju skrb za naš uništeni i zaraženi planet. Rječnik tog radikalnog režima skrbi – iz kojeg bi proizišle upute, naredbe i pravila – mora se razviti iz perspektive globalne solidarnosti kroz brižnost. Mora se razviti iz onoga što je u srži našeg kolektivnog opstanka, življenja i dobrobiti.


Izvor: The Site Magazine

Prevela i prilagodila: Tihana Bertek

Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Povezano