Objavljeno

Novi Eurobarometar otk­riva razmjere utjecaja pandemije na žene

Ilustracija: Rawpixel

Uoči Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, Europski parlament naručio je istraživanje o utjecaju pandemije na različite aspekte života žena u Europi. Istraživanje je proveo IPSOS u razdoblju od 25. siječnja do 3. veljače 2022. u svih 27 država članica EU-a na uzorku od 26 741 žena.

Rezultati pokazuju znatan učinak pandemije i na osobni i na profesionalni život, a došlo je i naglog porasta nasilja nad ženama.

Nasilje

Tri od četiri žene (77%) u EU-u smatra da je pandemija bolesti Covid-19 doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama. U gotovo svim zemljama (osim Finske i Mađarske) ovaj je indikator iznad 50%, a najveći je u Grčkoj (93%) te u Portugalu (90 %). U Hrvatskoj iznosi 84%.

Žene ističu nekoliko ključnih mjera za suzbijanje nasilja: potrebno je olakšati prijavu nasilja, među ostalim policiji (58%), pružiti više mogućnosti ženama da traže pomoć, na primjer putem posebnih telefonskih linija (40%), povećati osviještenost i obuku policijskog i pravosudnog osoblja u ovom području (40%), ali i financijsku neovisnost žena (38%).

Ekonomske i financijske posljedice

38% ispitanica izjavilo je da je pandemija negativno utjecala na njihov osobni dohodak. Rezultati se kreću od 60% u Grčkoj, te 49% u Hrvatskoj, do 19% u Danskoj. Prema mišljenju 44% ispitanih žena, pandemija bolesti COVID-19 negativno je utjecala i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. To je bio slučaj za 47% žena u Hrvatskoj te za više od polovine žena na Cipru (68%), Grčkoj (59%), Malti (58%), Luksemburgu (56%), Italiji (52%), Portugalu (52%) i Mađarskoj (51%).

Naposljetku, 21% žena je odlučilo trajno smanjiti vrijeme koje izdvaja za plaćeni rad, ili razmišljaju o tome.

Mentalno zdravlje

Od početka pandemije uglavnom su žene te kojima nedostaju prijatelji i obitelj (44%), koje osjećaju anksioznost i stres (37%) te su općenito zabrinute za svoju budućnost (33%).

Žene smatraju da su mjere donesene kako bi se zaustavilo širenje pandemije u velikoj mjeri utjecale na njihovo mentalno zdravlje. To je variralo ovisno o društvenoj skupini i mjerama: na primjer, zatvaranje škola i vrtića značajno je utjecalo na mentalno zdravlje više od polovine žena koje imaju djecu mlađu od 15 godina.

Što žene mogu očekivati od Europskog parlamenta?

Žene u EU-u smatraju da bi Europski parlament trebao prioritet dati sljedećim rodnim pitanjima: zaustavljanju trgovine ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja (47%), borbi protiv mentalnog i fizičkog nasilja nad ženama (47%), smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca i njegovom utjecaju na razvoj karijere (41%), uklanjanju poteškoća s kojima se žene susreću prilikom usklađivanja privatnog i poslovnog života (31%), te zaštiti žena i djevojčica koje pripadaju ranjivim skupinama (30%).

Predsjednik parlamentarnog Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Robert Biedroń rekao je:

Rezultati istraživanja Eurobarometra potvrđuju ono što već znamo: pandemija bolesti COVID-19 na različite je načine imala nerazmjeran učinak na žene i djevojke. Od porasta rodno uvjetovanog nasilja, do povećanog tereta skrbi, od gospodarskih posljedica na sektore u kojima su većinom prisutne ženske radnice, do nesigurnih ugovora o radu. Ali krize također donose i mogućnosti: priliku za bolji početak. Pri oporavku stoga žene trebaju biti u središtu rješenja i za to ćemo se zalagati u našem radu.“


Povezano