Objavljeno

Profil tekstilne radnice: Počinje raditi s 15 i ne dočeka mirovinu

Odgovarajući na pitanja Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske ilustrira nam profil tekstilne radnice u Hrvatskoj.

Koju školu najčešće završavaju tekstilne radnice?
Radnice u proizvodnji najčešće imaju samo završenu osnovnu školu, a dio njih i srednju školu. Sve je manje onih koji imaju završenu srednju školu tekstilnog smjera, raste broj radnica koje imaju zvanja kao što su frizerka, kozmetičarka, pedikerka i slično, no kako nisu našle posao u struci, rade u tekstilu.

S koliko godina u prosjeku počinju raditi?
S 15 godina, to jest nakon završene osnovne škole, ili s 18 godina, nakon završene srednje škole.

Znači li to da ne čekaju na posao?
Na posao ne treba čekati u dijelovima Hrvatske gdje je visoka gustoća tekstilne industrije. Međutim, mnoge kandidatkinje prestaju raditi istog dana kada su i počele ili u prvom tjednu, jer kada shvate što je normirani rad, kakva disciplina vlada, kako se svako neizvršenje odbija od plaće, jednostavno odlaze, više se ne pojave na poslu. Mladi ne žele raditi pod pritiskom pod kojim se radi i plaća radnike u tekstilnoj industriji.

Koliko u prosjeku imaju godišnjeg odmora?
Oko 26 radnih dana, ali ga najčešće moraju koristiti tako da dio koriste u godini za koju su stekle pravo, a ostatak moraju prenijeti u narednu godinu. Nikada se u cijelosti ne odmore u godini za koju su stekle pravo na taj odmor. K tome, često im dane godišnjeg odmora oduzmu kada nema dovoljno posla pa ih upute kući da čekaju dok se ugovore poslovi. To im se ne evidentira kako nalaže Zakon o radu, tj. kao vrijeme kada nisu radile zbog krivnje poslodavca, već im poslodavac piše godišnji odmor koji i nisu tražile. Najmanje su s djecom u vrijeme kada su školski praznici, jer ljeti mogu dobiti najviše 10 dana godišnjeg odmora u komadu.

Koje su najčešće fizičke smetne ili  bolesti posljedica rada u tekstilnim tvornicama?
Kod šivačica najviše strada kralješnica, ali sve je više dijagnosticiran stres zbog loših radnih uvjeta i loših međuljudskih odnosa, psiholoških pritisaka – prijetnje otkazima, stečajem, pritisci da izađu iz sindikata, prijetnje ako ulože tužbu sudu zbog uskraćenih prava iz radnog odnosa, prijetnje ako pozovu inspekciju rada i slično.

S koliko godina radnice u prosjeku idu u mirovinu?
Iznimka su radnice koje odrade puni staž za starosnu mirovinu, invalidska i prijevremena starosna mirovina najčešći su načini prestanka radnog odnosa. Ili se radi o otkazima prema programima viška radnika ili zbog stečajnog postupka.

Kolike su šanse da se tekstilna radnica s navršenih, recimo, 40 godina života, koja dobije otkaz, ponovno zaposli?
Nikakve. Te radnice povremeno rade na crno. Čak izbjegavaju na svaki način ponovno se zaposliti, osobito ako su otpuštene kao višak radnika ili zbog stečaja, jer te vrste otkaza povlače za sobom i pamćenje visoke razine stresa, straha i nekorektnih međuljudskih odnosa, što je sve krajnje ne motivirajuće. Neke žene odu raditi kao čistačice u bolnice, gdje su i bolje plaćene nego dok su bile tekstilne radnice.

Koliki je omjer muškaraca i žena na direktorskim pozicijama u tvornicama?
Ne znam točno, no vrlo je mnogo žena na čelu uprava, ali i u srednjem menadžmentu. To nije neka prednost, jer naša istraživanja u vezi s uznemiravanjem na radu pokazuju da su žene u nekim slučajevima čak i brutalniji rukovoditelji od muškaraca.


Povezano