Objavljeno

Intersekcija i feminizam

Generalizacije o ženama i djevojkama često ne opisuju iskustva mnogih žena zato što postoje mnogi kompleksni identiteti koji su se kroz povijest feminizma zanemarivali. Stoga je važno razumjeti pojam intersekcije. Intersekcija uzima u obzir sve faktore koji utječu na stvaranje političkog identiteta: spol, rasu, etnicitet, klasu, društveni status, seksualnost, fizičke mogućnosti, dob, nacionalni status i slično.

Pojam je uvela teoretičarka Kimberlé Williams Crenshaw kako bi objasnila na koji način ugnjetavanje na temelju rase i spola utječe na život crnih žena. Prilikom istraživanja američkog zakona protiv diskriminacije, Crenshaw je otkrila da zakon nije u mogućnosti štititi crne žene na poslu, jer se rasna i spolna diskriminacija promatraju odvojeno. Iz tog je razloga diskriminacija crnih žena na radnom mjestu nevidljiva za pravne koncepte diskriminacije jer se diskriminacija isključivo promatra u kontekstu jednog termina – spola ili rase.

Slična situacija poznata je još od američkih feminističkih pokreta, tvrdi Crenshaw, u kojima su privilegirane bijele žene opisale spolnu diskriminaciju i spolno ugnjetavanje iz vlastitog, specifičnog iskustva, a koje je prikazano kao iskustvo koje dijele sve žene. Međutim, to nije točno, a dovelo je do toga da su iskustva žena drugih rasa, lezbijki i žena iz radničke klase ostala zanemarena. Unatoč različitosti žena koje su sudjelovale u feminističkom pokretu i razilaženja među njihovim interesima, postoje mnogi primjeri koji pokazuju da su privilegirane bijele žene ‘preotele’ feminizam za vlastite interese.

Borbu za reproduktivna prava, kao što su pravo na pobačaj i kontracepcija, pokrenule su bijele žene, ali pri tome su zanemarile široko raširenu prisilnu sterilizaciju crnih žena, žena koje pripadaju autohtonom stanovništvu te žena s invaliditetom na području SAD-a i Kanade. Štoviše, neke kampanje za prava žena na pobačaj zagovarale su prisilnu sterilizaciju za siromašne žene drugih rasa. Prema podacima organizacije Women of All Red Nations (WARN), tijekom 70-tih godina je na područjima koje su okupirale Sjedinjene države prisilno sterilizirano 50% žena domorodačkog stanovništva. U kanadskoj pokrajini Alberti 1928. prihvaćen je Zakon o sterilizaciji. Ovim zakonom žene su prisiljavane na sterilizaciju jer se tvrdilo da su „psihički nestabilne“, a koristio se protiv žena domorodačkog stanovništva i drugih rasnih manjina, a podržavala ga je i prva sutkinja Britanskog imperija, prvovalna feministkinja Emily Murphy. Zakon o sterilizaciji bio je na snazi sve do 1972.

Feministički pokret također je obilježila borba bijelih žena za pristup zaposlenjima u kojima su dominirali bijeli muškarci, pri čemu su ignorirale činjenicu da su žene drugih rasa, imigrantkinje i žene iz radničke klase morale često i previše raditi kako bi preživjele i prehranile djecu.

Za bijele feministkinje problem je postala dvostruka opterećenost na poslu i briga za obitelj nakon njega. Umjesto da su tada zatražile pomoć svojih muževa ili države za adekvatnu brigu o djeci, ovaj posao je pao na crne žene. Još od kraja 19. stoljeća kanadska vlast provodi programe zapošljavanja migrantkinja kao pomoć u domaćinstvima. Ovakvi programi se provode još uvijek. U Kanadu je 2005. došlo između 7000 i 8000 tisuća radnica preko programa Live-in-Caregiver (LCP), pri čemu je 82% njih bilo s Filipina. Radnicama programa LCP dozvoljen je boravak u Kanadi pod uvjetom da žive kod poslodavca, a nakon dvije godine punog radnog vremena u prve tri godine od dolaska u Kanadu mogu se prijaviti kao imigrantkinje, ali ne postoji garancija da će njima ili njihovim obiteljima biti dozvoljeno imigriranje. Migrantkinje s privremenom radnom dozvolom direktno osjećaju licemjerstvo demokracije, koja prividno stvara prilike, a zapravo stvara samo novu kategoriju eksploatiranih radnica.

Dakle, borba privilegiranih bijelih žena bila je usmjerena na njihova specifična iskustva potlačenosti, a intersekcija pokušava učiniti vidljivima sve faktore koji su utjecali na iskustva potlačenosti svih žena. Neki od tih faktora zajednički su svim ženama, a drugi nisu. Tako pomoću intersekcionalizma možemo razumjeti kako je, primjerice, nasljeđe kolonijalizma i imperijalizma na Filipinima i Karibima povezano s neoliberalnom politikom koja je privatizirala i feminizirala posao brige o djeci u Kanadi. 

Kimberlé Williams Crenshaw nedavno je održala TED govor ‘Hitnost intersekcije’ u kojem je pojam intersekcionalnosti objasnila kroz primjere višestruke isključenosti političkih identiteta.

https://www.youtube.com/watch?v=akOe5-UsQ2o

Prevela i prilagodila: Svjetlana Rezo


Povezano