„Potreba za (re)artikulacijom kritičkog pitanja o važnosti feminizma danas je vidljiva kako među teoretičarkama feminizma, tako i među zagovornicama različitih aktivističkih platformi u nacionalnim i transnacionalnim okvirima i mrežama“, navodi se u pozivu na radionicu ZaŠto feministički djelovati: ‘Revolucionarni feminizam’ u teorijskom obzoru, koja je održana u sklopu Femininum ciklusa, u Rijeci.
Na pitanja kako reaktivirati feminističko djelovanje u vrijeme antifeminizma i koji su osnovni problemi s kojima se feminizam suočava, pokušala je odgovoriti prof. dr. sc. Biljana Kašić, feministička teoretičarka i aktivistkinja.
Promišljanjem pozicije u kojoj se feminizam danas nalazi otvorila je prostor za raspravu koji, kako su i sami sudionici radionice istaknuli, ne bi trebao s radionicom i završiti. Kašić ističe tri ključna pitanja koje sadrži suvremeno feminističko promišljanje: politička vs. libertarijanska sloboda; politika tijela i suvremeno ropstvo, kao i ulogu politike spoznavanja.
Politička sloboda danas je nerijetko maskirana u hegemonijske diskurse o rodnoj jednakosti, istaknuto je na radionici. Takva ‘potisnuta sloboda’, kako ju naziva teoretičarka Wendy Brown, pruža isključivo normativnu jednakost, koja nije dovoljna. Spolni i rodni identiteti se depolitiziraju, a ‘postfeminističke’ zasade se prikazuju neosnovanima, što dovodi do relativizacije i obesmišljavanja feminističkih zahtjeva. Feminizam zapinje u hibridizaciji ideja, a kritička samorefleksija feministkinja dovodi do zamućivanja pogleda. Zbog toga, smatra Kašić, feministkinje danas šute, umjesto da razgovaraju i artikuliraju probleme.
Da bi se krenulo u artikulaciju problema, potrebno je reafirmirati politiku spoznavanja. Negativni trendovi u obrazovanju zahtijevaju nove prostore subverzije: sveučilišta više nisu mjesta za kritičko razmišljanje. Na sveučilištima, što je vidljivo i u Hrvatskoj, dolazi do ‘zatvaranja disciplina’; više nije bitno ono čime je potrebno baviti se, već ono što se može ovjeriti kako bi se financiralo. Fakulteti postaju poduzeća, a znanje roba. Iz tog se razloga Kašić s pravom pita da li takvo znanje može biti oružje promjene ili će, baš suprotno, fakulteti početi proizvoditi feminističku elitu i time deradikalizirati feminizam?
Za feminizam je stoga ključno kreiranje prostora u kojem će se uz teorijske analize te epistemološke i etičke saveznike ponovno uspostaviti kultura razgovora i u kojima će se moći provoditi ono što Megan Boler naziva pedagogijom nelagode, a odnosi se na postavljanje onih najtežih pitanja. Za pojedince je ključno da stvaraju prostor slobode na mikrorazini, dok je na makrorazini nužno „stvarati transnacionalna savezništva žena kao načine feminističkog otpora protiv često razornih učinaka globalnog kapitalističkog restrukturiranja na žene“, smatra Kašić.
U smjernicama za buduće djelovanje, Kašić preporučuje inovaciju metoda. Naime, u Hrvatskoj je prisutan nedostatak imaginacije u inovaciji, kao i aktivističke energije općenito. Potrebna nam je neka vrsta izbezumljivanja tj. šoka, a ponajviše solidarnost i umrežavanje, kao i kritička artikulacija. U ‘situaciji rascjepkanosti’ koju stvara neoliberalizam potrebno je okupljanje snage i kreiranje pozicije koja će dehegemonizirati feminističko djelovanje, zaključeno je na kraju radionice.
Potencijalni novi prostor promišljanja su i ciklusi poput Femininuma čiji je cilj, kako navodi organizatorica Jana Ažić sa Sveučilišta u Rijeci, na neki način decentralizirati feminističku scenu i krenuti u stvaranje novih priča, poput ove riječke.
„Ovakve ‘male’ priče, kao što su ove radionice, mogu poslužiti da se pokrene nešto veće i da se ljudi s istim/sličnim interesima povežu. Ako se o problemu ne priča, ako ga se ne iznosi, kako će ga se uopće osvijestiti, a kamo li pokušati riješiti“, nastavlja Ažić.
Femininum radionice odvijaju se jednom mjesečno, a obuhvaćaju različite teme: od mita o ljepoti do ženske rock poezije. U ovom ciklusu bit će održane još najmanje tri radionice (ovisno o interesu), a izgledno je održavanje novog ciklusa sljedeće godine, možda i u nekom formalnijem obliku.
