Treća objavila poziv za radove na temu transfeminizma

Pola stoljeća nakon Spolne politike Kate Millett, „unutarnja kolonizacija“ rodnim stereotipima i heteronormativnim seksualnim orijentacijama prošla je kroz brojne emancipatorske transformacije. Kako veli Alyson Escalante u tekstu iz zbornika Nepomirljivo: radikalni kvir protiv roda, države i kapitala (2018.) urednice Line Gonan, „moja rodna zamjenica je negacija“.

Rodna fluidnost i rodna varijantnost prevrednovale su temeljne pojmove feminizma, pri čemu najdalekosežnije promjene prolaze artikulacije žudnje, seksualnog rada i seksualne ekonomije. Kategorije rase i klase također su paralelno podvrgnute deregulacijama i rekonceptualizacijama, što znači da se u 21. stoljeću krećemo prostorom izrazite disidentnosti oko preuzimanja ranije uspostavljenih političkih makrokategorija.

Ovaj broj časopisa Treća promišlja implikacije i socijalne dramaturgije (sve dominantnije) rodne atipičnosti, paralelne kritike kako heteronormativnosti, tako i homonormativnosti, s naglaskom na interdisciplinarnom proučavanju ne samo novih oblika ne-binarne rodnosti i transseksualnosti i interseksualnosti, nego i kritike političkog/policijskog reguliranja društvenog identificiranja.

Sociologija, psihologija, pravni studiji, medicina, humanistika i umjetničke prakse uspostavljaju vokabular transrodnih i queer identiteta, raspravljajući kompleksna pitanja utjelovljenja, žudnje, društvene ritualiziranosti, afektivnih politika, hormonalnog i kirurškog preoblikovanja tijela, tranzicijskih prava, reproduktivnih prava, zakonske regulative roda, povijesnih i antropologijskih pristupa transrodnosti (indijske hijre, polinezijski mahu, arapski xanith i indijanski berdache samo su neki primjeri milenijski starih transrodnih pozicija unutar različitih kultura), transrodnih umjetničkih praksi. Napominjemo da je čak i komercijalna pop-kultura „usvojila“ superheroja, Deadpoola, čija post-rodna i post-humana tjelesnost ismijava ideologijske matrice patrijarhata.

Brojna feministička promišljanja kritičkih i transformativnih uprizorenja post-dualnog roda vode prema „kvirologiji“ društvenih uloga, re/uprizorenjima standardnih socijalnih i seksualnih rola, naglašavanju ambivalentnosti svake rodne identifikacije, novim filozofijama pornografije, seksualizaciji kao paralelnom mehanizmu i socijalne kontrole i socijalne pobune, rodnosti kao kulturalnoj produkciji anksioznosti i redefiniranju feminiteta, maskuliniteta i izazova transontologije.    

Transrodni pokret očekivano je izazvao transfobičnu reakciju ili različite pokušaje cenzuriranja i minoriziranja transrodnog iskustva, stvarajući novi val seksizama i ksenofobije. Pri tom perzistira ne samo nasilje prema osobama izvan binarnih kategorija roda, nego i sistemsko nasilje prema ženama. Premda je feministički odgovor na transrodne identitete također prošao kroz strah od posljedica koje sa sobom donosi razgradnja kategorije roda (primjerice u transfobnom djelu Transrodni imperij feminstičke autorice Janice Raymond), čitav autorski opus jedne od najutjecajnijih feministkinja današnjice, Judith Butler, sustavno podržava deregulaciju ili re/regulaciju socijalne konstrukcije roda, kao i brojne nenormativne “atribucije roda”, time osnažujući i transrodne identifikacije.

Časopis Treća posvećuje analitičku pozornost ovog broja upravo transfeminističkom uvažavanju i promišljanju rodnih sloboda, s naglaskom na pluralitet ovog iskustva. Riječima Luce Irigaray: Nemojte se ograničiti imenima koja su vam nadjenuli.

Rok za slanje tekstova: 20. rujna 2020.

Tekstove slati na adrese: ngovedic@gmail.com; treca@zenstud.hr i doroteau6@gmail.com


Povezano