Veganstvo je tema koja je sve prisutnija u medijima. The Guardian, The New York Times i ostale velike medijske kuće sve češće pišu o veganstvu zbog naglog porasta broja ljudi koji se tako identificira. Prema anketama, u SAD-u se 2014. godine samo 1% stanovništva izjašnjavalo veganima, dok je 2017. to učinilo njih 6%. Na Googlu je učestalost pretraga s riječi “vegan” porasla za 660% od 2011. godine. Imajući ove i niz drugih brojki o porastu popularnosti veganstva u vidu, smatramo kako postoji očigledna potreba da akademska zajednica poprati taj fenomen, analizira ga te ponudi vlastite uvide u problematiku. Želimo pristupiti fenomenu veganstva multidisciplinarno i interdisciplinarno iz različitih relevantnih perspektiva, poglavito filozofske (konceptualne, etičke, političke, ontološke i epistemološke), ekonomske, sociološke, psihološke, antropološke, biološke, medicinske, pravne i teološko-religiološke.
Tema ove konferencije nudi priliku pristupiti veganstvu na znanstveni način, analizirati ga kao društveni i etički fenomen, svjetonazorski i politički pokret te pokušati elaborirati njegove ciljeve, strategiju i mogućnosti u suvremenom političkom diskursu. Temi se može pristupiti na različite načine.
● Pristup iz perspektive društvene nepravde, koji u sebi sadrži problem životinja kao apolitičnih bića u političkom diskursu ili potencijalnih subjekata prava bez recipročnih moralno-pravnih obaveza.
● Aktivistička dimenzija veganstva primarno se tiče prehrane, pa je jedan od važnih aspekata svakako i onaj zdravlja te korištenja zajedničkih resursa radi, biljnom prehranom, preventabilnih bolesti kao što su srčani i moždani udar, neke vrste raka i dijabetes te razvijanje otpora bakterija na antibiotike zbog određenih praksi u mesnoj industriji. Ovdje želimo propitati snagu tvrdnje o korelaciji između veganske prehrane i izostanka spomenutih bolesti i suprotstavljene tvrdnje o veganskoj prehrani kao deficitarnoj za optimalno funkcioniranje ljudskog organizma. Zanimljivo je razmotriti postoji li financijski interes farmaceutskih korporacija da se održi trenutni prehrambeni status quo zbog profitne usmjerenosti kapitalizma.
● Blisko tome, mesna se industrija može sagledati i iz perspektive radničkih prava. Malo plaćeni ili neplaćeni koljači često su migranti, ponekad i žrtve trgovine ljudima. Taj je posao vrlo rizičan što se fizičkih ozljeda tiče, a zbog nenaviknutosti ljudske psihe na tako veliku količinu nasilja, takvi radnici često razvijaju i psihičke bolesti, među kojima je najzastupljeniji PTSP. Nasuprot tomu, često možemo čuti kako bi prelaskom na vegansku ishranu mnogi poljoprivrednici i mali poduzetnici propali, te kako zbog ekonomskih razloga treba zadržavati poticaje za mesno-mliječnu industriju.
● Još jedan od aspekata veganstva je ekološki. Problemi poput deforestacije šuma radi monokulturalnih usjeva korištenih kao hrana za uzgoj stoke, potrošnja vode, stvaranje rupa u oceanu zbog izmeta životinja za uzgoj, prekomjeran lov ribe, degradacija zemlje za uzgoj, ispuštanje CO2 i metana te mnogi drugi, mogu se dovesti u kontekst s veganstvom. Međutim, oprečno mišljenje nekih ekologa navodi kako je uzgoj stoke potreban zbog potencijala za sekvestraciju CO2, kao i mogućnosti za reforestaciju koja bi omogućavala određenu smanjenu mesnu konzumaciju.
● Osim navedenih pristupa, zanimljiva je i analiza načina na koji se meso komercijalizira kao muževno: reklame privlačnih žena s mesom, slike našminkanih krava, svinja i kokoši u štiklama, koje su, poput ideje iza objektificiranja privlačnih žena na reklamama, spremne za mušku konzumaciju.
Veganstvo iza svoje osnovne ideje sadrži čitav niz problema i mogućih rješenja koja ostaju neistražena pa je cilj ove interdisciplinarne konferencije zainteresiranima ponuditi platformu za predstavljanje svojih teza, podataka i argumenata te mogućnost za testiranje vlastitih pretpostavki u krugu ljudi široko shvaćenih sličnih interesa, kako bi se ispitale jake i slabe strane argumenata u prilog veganstvu, kao i jačina ili slabost njegovih kritičara i suprotstavljenih nastojanja. Ova je interdisciplinarna konferencija namijenjena svima onima koji o veganstvu žele raspravljati unutar filozofskih i znanstvenih okvira, prvenstveno na planu rasprave u prilog i protiv masovnog prihvaćanja veganstva kao ideje za rješavanje velikih društvenih i klimatskih problema, a zatim i rasprave o različitim koncepcijama samog veganstva, prisutnim unutar različitih struja u veganskim zajednicama.
Prijedlozi tema:
Moguće strategije za ostvarenje veganske utopije
Nacrti veganske utopije: veganska futurologija i životni modeli
Potencijal veganstva za kritiku kapitalizma
Veganstvo u religijama: postojeće pozadine i potencijali
Veganstvo i ekološki problemi
Veganstvo i zdravstveni problemi
Veganstvo i društveni problemi poput gladi
Životinjska prava: između životinjskog libertarijanstva i velferizma
Lobiranje industrija za životinjske proizvode u školama
Utjecaj različitih interesa na privid mesa kao zdrave namirnice
Veganstvo i komunizam, anarhizam, kapitalizam, nacionalizam, nacizam…
Diskriminacija vegana u javnim kuhinjama
Feministička interpretacija eksploatacije životinja
Feministička interpretacija komercijalizacije životinja
Radnička prava u mesnoj industriji
Stigmatizacija vegana u suvremenom društvu
Opravdanost usporedbe s ropstvom i holokaustom
Pitanje ontološkog razlikovanja čovjeka od ostatka ne-ljudskih životinja
Specizam: kritike fenomena i kritike samog pojma
Moralni status životinja
Benigno karnivorstvo
Definiranje koncepta veganstva
Radikalni ekološki pokreti: duboka ekologija, tamna ekologija, anarho-primitivizam, socijalna ekologija, bioregionalizam, ekofeminizam
Utilitarizam preferencija i problem eksperimenata na životinjama
Mogućnosti deontološkog fundiranja etike zaštite i/ili oslobođenja životinja
Biljna prehrana vs. omni-prehrana vs. čisti karnizam – usporedba beneficija i mana u potrazi za optimalnom prehranom
(Ne)održivost mesne prehrane u kapitalizmu
Okolišna estetika u funkciji zelene arhitekture
Konferencija će se održavati u Konferencijskoj dvorani na II. katu Knjižnice Filozofskog fakulteta od 29.5. do 1.6.2019.
Sve zainteresirane za izlaganje tražimo da do 30.4. pošalju naslov i sažetak svog izlaganja na hrvatskom i engleskom (250-500 riječi) – jer postoji mogućnost da će se konferencija održavati isključivo na engleskom ukoliko se prijavi dovoljan broj stranih izlagača – popraćen s 5-6 ključnih riječi, uz osobne podatke i podatke o akademskoj afilijaciji, na nous.ffzg@gmail.com.