Capoeira je borilačka vještina tradicionalno korištena u Brazilu kao instrument otpora. Danas žene koriste ovu stoljetnu borilačku vještinu kako bi protestirale protiv novog brazilskog predsjednika, Michela Temera, prenosi The Guardian.
Iskusna učiteljica capoeire, Paula Barreto prisjetila bivše predsjednice Dilme Rousseff iz radničke stranke, nakon čijeg je odlaska tamošnja demokracija ušla u težak period. „Pod njom smo uveli institucionalnu potporu za crnce, domorodačko stanovništvo, marginalizirane skupine i žene“, istaknula je capoeiristica na konferenciji Asocijacije za razvoj ženskih prava (AWID).
Barreto se istaknula na uličnim demonstracijama na kojima sudjeluje sa svojom školom capoeire, posljednji od koji je bio prosvjed organiziran nakon seksističkog obaranja predsjednice Rousseff s vlasti i uspona Temera putem onoga što mnogi smatraju državnim udarom.
Capoeira se razvila u 17. stoljeću kao oblik samoobrane robova koji su se borili za slobodu na brazilskim plantažama šećera i kave. Nadmoćne borilačke vještine su im omogućile bijeg od gospodara i udruživanje u naselja poznatija kao quilombosi. Capoeira je uskoro postala povezana s kriminalom pa je prva akademija vještine osnovana tek 1932. godine, a žene su primane na akademiju tek od kasnih 1960-ih, jer je capoeira smatrana neprimjerenom za žene, a u skladu sa rodnim normama smatralo se da žene ne mogu izvesti određene pokrete.
U vrijeme kada se Barreto počela baviti capoeirom 1970-ih, počeo se razvijati i novi suvremeni stil koji se udaljavao od afričkih korijena i tradicije crnih Brazilaca. Feministice capoieristice su bile prve koje su priznale afričke korijene borilačke vještine, koristeći ih kako bi adresirale rasnu diskriminaciju u zemlji.
Kad je Gilberto Gil postao ministar kulture 2003. godine, capoiera je priznata kao ključan aspekt brazilske kulture, a 2010. je odobren Statut rasne jednakosti kojim je potomcima quilombo zajednica obećana financijska pomoć.
U kratkom vremenu provedenom na poziciji predsjednika, Temer je pokušao ukinuti tamošnje Ministarstvo kulture, a uspio je u degradiranju Ministarstva žena, rasne jednakosti i ljudskih prava u odjel Ministarstva pravde. Njegov je dolazak na vlast viđen kao dio trenda jačanja patrijarhalnih stavova u Latinskoj Americi.
“Temer je bijeli patrijarhalni muškarac koji pripada eliti. Stigmatizirao je Dilmu kao ženu jer se nije ponašala kao stereotipna žena ili imala obitelj. To je odraz patrijarhalnih stavova u Latinskoj Americi, a osobito Brazilu,” kazala je Barreto.
Preveo i prilagodio: Luka Gudek
