Objavljeno

‘Parkticipacija’ – ideja zajedničkih vrtova u Zagrebu

 

Pokretačice „Parkticipacije“, Cvijeta Biščević i Gordana Dragičević, inicijativu za uspostavu zajedničkih vrtova u Zagrebu smatraju nužnim odgovorom na klimatske promjene, a i na, u skoroj budućnosti neizbježno povećanje cijena fosilnih goriva.

 

Rješenje mora biti upravo što lokalnije zadovoljavanje životnih potreba – lokalizacija, a ne globalizacija. U tome smislu gradovi, da bi bili održivi, moraju proizvoditi barem dio hrane koju trebaju. Jedna mogućnost su naravno privatni vrtovi, što uključuje i balkone, terase i krovove, a druga oni društveni i javni, smatraju inicijatorice.

Osim ekološke komponente, omogućavanje individualnog uzgoja hrane u gradu ima i bitan socijalni i ekonomski učinak. U vrijeme krize i recesije uzgoj hrane je sve povoljnija alternativa kupovini u dućanima u kojima su cijene svakim danom sve veće.

Uzgoj vlastite hrane služi i emancipaciji pojedinca tako što smanjuje ovisnost o redovnoj zaradi novca, posrednicima i dobavljačima hrane, a to je uspješan prvi korak u stvaranju alternativne ekonomije.

Još jedna bitna korist vrtova je, naravno, psihičko i fizičko zdravlje. Organski uzgojena hrana iz vlastitog vrta je obično puno zdravija, svježija i raznolikija od kupovne, a pri radu u vrtu i u kontaktu s prirodom svi se bolje i zdravije osjećamo.

Zagovaranje vrtova za zajednicu je zajednički poduhvat nekoliko udruga i inicijativa.
Uz Parkticipaciju, u njemu sudjeluju:
Prostor za vrt,
Udruga za promicanje inkluzije – Podružnica Zagreb
Ured za permakulturu
1POSTOZAGRAD,
uz suradnju s Zelenom akcijom, Goethe Guerillom Zagreb i Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, a na jesen se kreće s nizom javnih tribina koje će tematizirati uzgoj hrane u urbanim sredinama koje se planira organizirati po različitim gradskim četvrtima s ciljem informiranja građana i podizanja svijesti o mogućnostima i prednostima društvenih vrtova, odnosno urbanog vrtlarstva.

 

Neke od potencijalnih lokacija koje su predlagane Gradu su za vrtove trajnog karaktera, a neke bi bile privremeni povrtnjaci. Naime, postoje načini kako organizirati vrt na privremenoj lokaciji, od sadnje jednogodišnjih kultura, do sadnje u sanducima koji su prenosivi ili u konkretnom slučaju, zemljište se naprosto može koristiti i na taj način održavati dok ne počne izgradnja.

Lokacije za trajne vrtove bi se mogle naći npr. u sklopu Parka Lakun, kao jednog od neuređenih budućih parkova novozagrebačke Plave potkove ili zapadno od Mandlove ulice u Maksimiru, te južno od Lekeničke ulice na Borovju.

Još jedna zgodna lokacija bi mogla biti uz istočnu stranu ulice Štefanovec, preko puta Spomen-parka Dotrščina, gdje postoji i mogućnost uključivanja slijepih i slabovidnih osoba u rad na vrtu budući da se tamo nalazi njihov centar koji već i ima mirisni i taktilni vrt prilagođen slijepim osobama. Uključivanje različitih skupina, poput npr. osoba s invaliditetom ili lokalnih škola i vrtića, također je jedna od važnih stavki mogućnosti koje bi pružao zajednički vrt.

Službeni zahtjev za formiranje vrta poslan je na adrese više gradskih ureda, Vijeća gradskih četvrti, na Gradsku skupštinu i Ured gradonačelnika, a inicijatorice su dobile samo jedan neodređen “odgovor”, i to od Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kojim samo ukazuje na to da se vrtovi ne mogu formirati ako se ne nalaze u zagrebačkoj prostorno-planskoj dokumentaciji.

No, bez obzira na to što dokumenti prostornog uređenja na snazi ne predviđaju vrtove za zajednicu na javnom prostoru, nije točno da ih je nemoguće uspostaviti. Za to je potrebna samo politička volja.

Trajni vrtovi bi mogli kombinirati zajedničke površine i za voćke, edukaciju i rekreaciju s parcelama za povrtnjake koje bi građani mogli dobiti u zakup po simboličnoj najamnini, a koji bi bili dostupni svima koji žele saditi.

“Vrlo je važno isticati da u Zagrebu postoji duga tradicija uzgoja hrane u gradu pa u svjetlu toga  smatramo kako je potrebno reartikululirati tj. suvremeno reinterpretirati potencijale postojeće prakse urbnog povrtlarstva, tim više što postoji očiti interes i potreba građana za tu aktivnost.”

“Mislimo da je sad sazrijelo vrijeme da i Zagreb dobije svoje vrtove za korištenje zajednice i da se regulative trebaju prilagoditi očitoj potrebi građana. Tim više što bi to išlo u korist i samoj gradskoj upravi – vrlo rijetko se može pridobiti zadovoljstvo građana uz toliko skromna ulaganja koja bi bila potrebna za osposobljavanje nekoliko zapuštenih lokacija za vrtove. S obzirom na nadolazeće lokalne izbore sljedeće godine, postoje izgledi je da će naši “donositelji odluka” prepoznati tu dobru priliku.”

Više o temi zajedničkih vrtova možete pročitati u intervjuu za H-alter s arhitekticom Cvijetom Biščević i fizičarkom te eko-aktivisticom Gordanom Dragičević, predstavnicama ‘Parkticipacije‘, neformalne građanske inicijative čiji je cilj tematizacija urbanog vrtlarstva i općenito uzgoja hrane u gradu te uspostava zajedničkih gradskih vrtova u Zagrebu. [A.L.]…


Povezano