Priče o čudesnim preobrazbama, čarobnim predmetima i (najčešće) sretnim završecima, bajke su široko rasprostranjena književna vrsta čija popularnost kroz povijest ni najmanje ne jenjava – naprotiv! Posljednjih godina doživljavamo pravu pravcatu poplavu bajki koje služe kao inspiracija za filmove, stripove, TV serije, književna djela, reklame, pa čak i zabavne parkove.
Golemoj popularnosti usprkos, bajke nisu pošteđene kritika. Najčešće im se “spočitava” a/nemoralnost i prikazi nasilja koje se smatra neprimjerenima djeci (pretpostavljenoj ciljanoj čitateljskoj publici), te promicanje patrijarhalnog sustava vrijednosti, naročito vidljivo u pasivnim junakinjama čija se uloga, kao što su istaknule brojne feminističke/i kritičarke/ri od 70-ih godina do danas, manje-više svodi na čekanje poslovičnog princa na bijelom konju. No je li to doista slučaj? Istina, “dama u nevolji” u bajkama ne nedostaje: štoviše, junakinje najpoznatijih bajki poput Snjeguljice, Pepeljuge, Matovilke ili Trnoružice, odgovaraju upravo tom modelu.
Međutim, osim pasivnih ljepotica “klasične” bajke nude i široku paletu neustrašivih, samostalnih i djelatnih junakinja koje se itekako znaju brinuti same za sebe. Upoznajte neke od njih!
“Priča o baki”, zabilježio Paul Delarue
Svi/e dobro poznajemo naivnu Crvenkapicu koja završi u vučjem trbuhu. No prije varijanti Crvenkapice koje su nam dali Charles Perrault i braća Grimm postojala je mnogo lascivnija priča za odrasle u kojoj junakinja ne nosi glasovitu crvenu kapicu i ne ovisi o pomoći lovca. Junakinja ove usmene priče ne dopušta da ju krvoločni četveronožac zavara, već ga na koncu nasamari i pobjegne svojoj kući.
“Molly Whuppie”, zabilježio Joseph Jacobs
Nakon što ih roditelji, koji nisu u stanju prehraniti svoje brojno potomstvo, napuste u šumi, Molly i njene dvije sestre završe u kolibi diva-ljudoždera. Zahvaljujući Mollyjinoj domišljatosti, trio za dlaku izbjegne pogibelj i dokopa se kraljevskog dvorca. Na zahtjev kralja, hrabra Molly tri se puta vraća u kolibu kako bi divu ukrala mač, novčarku i prsten, te na taj način sebi i sestrama osigurala kraljevske brakove.
“Orašarka Kate”, zabilježio Joseph Jacobs
Naslovna junakinje ove bajke nije zlatokosa ljepotica kakve smo skloni/e povezivati s bajkama. Iako njena polusestra Anne slovi kao najljepša u zemlji, među djevojkama ne postoji ljubomora i suparništvo. Naprotiv, kada Anne zadesi strašna kletva, Kate s njome odlazi u svijet ne bi li pronašla način da razbije čaroliju. Stigavši u susjedno kraljevstvo otkriju još nekoga kome je potrebna pomoć: uspavanog kraljevića kojeg mori tajanstvena bolest. Mudra Kate pobrinut će se da svi (uključujući i nju samu) dobiju svoj sretan završetak.
“Čudna ptica”, zabilježili Jacob i Wilhelm Grimm
“Čudna ptica” inačica je priče o Modrobradom, tajanstvenom bogatašu koji ubija svoje supruge i odlaže njihova trupla u skrivenu odaju u svome dvorcu. I dok u inačici priče koju potpisuje Charles Perrault nesretnu junakinju u posljednji tren spašavaju njena braća, Grimmova bajka daje nam razboritu i dosjetljivu djevojku koja i sebe i svoje dvije starije sestre spašava iz ruku krvoločnog čarobnjaka, a na koncu se pobrine i za to da zlikovca stigne zaslužena kazna.
“Diskretna kraljevna ili Finetteine pustolovine”, Marie-Jeanne L’Héritier de Villandon
Za razliku od svojih starijih sestara Nonšalantne i Brbljave, kraljevna Finette utjelovljenje je svih vrlina i vještina: radišna, živahna, darovita pjevačica i plesačica, razborita, mudra, pronicljiva i dosjetljiva. Zahvaljujući svim tim (i mnogim drugim!) odlikama, Finette uspješno brine o sebi i svojim sestrama nakon što ih njihov otac (iz sigurnosnih razloga) zatvori u kulu. Štoviše, Finette i iz zatočeništva nastavlja savjetovati kraljeve ministre, a u nekoliko navrata polazi joj za rukom nasamariti i iz kule izbaciti uljeza – zlonamjernog kraljevića.
