Zanimljiv prijedlog za gospodarski rast Hrvatske nedavno je predstavila stranka ORaH, a radi se o liberalizaciji i legalizaciji konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu upotrebu. Iako na prvu zvuči revolucionarno, uzgoj ove poljoprivredne kulture uopće nije nova priča kod nas. Bivša Jugoslavija je bila druga zemlja u svijetu po izvozu industrijske konoplje, a oni stariji među nama sjećaju se polja konoplje širom Slavonije.
Tribina Potencijali konoplje održana je 10. lipnja u Zagrebu, gdje su osim predstavnika ORaH-a bili prisutni i akademski stručnjaci s Agronomskog i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te praktični stručnjaci, proizvođači ekološke industrijske konoplje u Hrvatskoj. Cjeloviti prijedlog ORaH-ovog sektorskog programa konoplje možete pronaći ovdje, a svoje komentare kao dio javne rasprave poslati do 30. lipnja.
“O konoplji ima jako puno predrasuda u hrvatskom društvu, vlada uvjerenje da se radi o jako opasnoj kulturi koja izaziva smrt i ovisnost, a situacija je posve drugačija, radi se o izuzetno korisnoj biljci koja ima ogroman gospodarski potencijal”, izjavila je Mirela Holy.
Zbog perioda u kojem je sadnja u Hrvatskoj bila potpuno zabranjena, domaća sorta konoplje više ne postoji, a kvalitetno sjeme mora se uvoziti. Trenutno je dozvoljena proizvodnja onih sorti konoplje koje ne sadrže više od 0,2% THC-a u suhoj tvari biljke i to samo u svrhu proizvodnje hrane za ljude i životinje. Onemogućeno je korištenje njenog punog potencijala.
Tribina ”Potencijali konoplje”
Praktično, to znači da se od cijele biljke smiju iskoristiti samo sjemenke za proizvodnju ulja i brašna, dok se stabljika, lišće i sve ostalo mora baciti, iako predstavlja potencijalni resurs za 25.000 različitih proizvoda. Neki od njih su papir od konoplje koji bi značio očuvanje šuma i bio-plastika koja bi zamijenila konvencionalne plastične materijale. Nekome su možda zanimljiviji kozmetički, tekstilni, građevinski, automobilski, kemijski ili farmaceutski proizvodi.
Prihod koji donosi jedan hektar industrijske konoplje višestruko je veći od onog koji donosi hektar pšenice. Konoplja nije zahtjevna biljka i raste u svim klimatskim uvjetima, uzgaja se bez pesticida i herbicida, a oprašuje vjetrom. Najviše posla ima u periodu žetve, u kojem je nužno dobro znati i slijediti proceduru kojom se čuvaju sva vrijedna svojstva biljke.
Konoplja zbog svog razgranatog korijena koji dosiže dubinu od čak 1.5 m. Ima velik fitoremedijacijski potencijal, odnosno služi kao čistač tla. Na taj način ona povećava kvalitetu tla za uzgoj drugih kultura, ali može pročistiti i ostale površine, poput onih onečišćenih odlaganjem komunalnog otpada.
Dok industrijska konoplja ima toliko potencijalnih upotreba da je nemoguće izdvojiti jednu, kod indijske konoplje ističe se ona medicinska. Ovisno o podneblju i načinu uzgoja, ova vrsta konoplje ima znatno veći postotak THC-a, do 2% u listovima i do 8% u vrhovima. Najnapredniji sustav korištenja medicinskog kanabisa u svijetu trenutno ima Izrael. Oboljenja za koja se tamo koristi konoplja su: kronični bolovi, pomoć kod terapije oboljelima od AIDS-a, multipla skleroza, upalna bolest crijeva, kožna oboljenja, Parkinsonova bolest, maligni tumori u raznim stadijima. Zanimljivo je i da Izrael ima sustav u kojem svaki pacijent ima svog trenera koji mu pomaže odabrati vrstu kanabisa i način upotrebe.
Mirela Holy na tribini ”Potencijali konoplje”
Što se osobne upotrebe tiče, činjenica je da tržište postoji, a njegova regulacija bi ne samo donijela velike prihode u državnu blagajnu koji trenutno idu kriminalnim lobijima, nego i smanjila izdatke policije i sudstva. Turizam bi također mogao donositi cjelogodišnje prihode i to ne samo za one koji bi se direktno bavili proizvodnjom i prodajom indijske konoplje, nego i industriju smještaja, prijevoza, ugostiteljstva…
Tribinu su posjetili i hrvatski predstavnici službene inicijative građana Europske Unije za legalizaciju kanabisa Weed like to talk. Građanske inicijative nisu obične peticije, već predstavljaju ozbiljan oblik građanskog zagovaranja. Prijedlozi koji u godini dana sakupe milijun potpora na razini EU-a ulaze u razmatranje Europske komisije te legislativnu proceduru Europskog parlamenta.
Što se tiče nacionalnih građanskih prava i trenutno popularne opcije pozivanja na referendum, na tribini se moglo saznati da postoji inicijativa koja planira već najesen pokrenuti skupljanje potpisa za legalizaciju indijske konoplje. Zaključak rasprave jest da je za to prerano te da bi čak bilo kontraproduktivno jer u široj hrvatskoj javnosti postoji previše predrasuda. Prvo treba puno raditi na edukaciji s čime je, među ostalima, započeo Radio Student u emisiji Konoplja na radiju.
Valja istaknuti da Hrvatska ima milijun hektara neobrađene zemlje i ogroman broj nezaposlenih. Pozicioniranje Hrvatske kao zemlje organske konoplje, projekt je održivog razvoja u punom smislu te sintagme jer donosi gospodarsku, ekološku i društvenu dobrobit. Naravno, sve to pod uvjetom da ima dovoljno ljudi koji su zainteresirani za život na selu. No, sigurna sam da bi mladi više ostajali u ruralnim područjima kada bi se mogli baviti upravo – konopljom.
