Objavljeno

Koja su najvažnija feministička pitanja danas?

Kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti, volimo se ugledati na nordijske zemlje, i ne bez razloga, no kako je nedavno istaknula liderica Feminističke inicijative Gudrun Schyman niti ondje se još uvijek ne živi istinska ravnopravnost.

Međunarodni dan žena bio je idealan trenutak da se vodeće istraživače/ice, političare/ke i aktiviste/kinje nordijske regije priupita koja su trenutno najvažnija feministička pitanja i što još treba učiniti. Većina njihovih odgovora savršeno je globalna.

Amal Aden, autorica i predavačica, smatra da je najvažnije pitanje oslobađanje žena pripadnica manjinskih skupina, osobito onih koje nemaju izgrađenu mrežu poznanstava, koje ne govore jezik zemlje u koju su emigrirale, koje žive sa nasilnim muškarcima i koje su prisiljene trpjeti fizičko i mentalno zlostavljanje.

Drífa Snædal, glavna tajnica Udruge generalnih i specijalnih radnika na Islandu, smatra da bi se feminizam trebao fokusirati na vezu između raznih oblika ugnjetavanja i edukaciju ljudi kako bi se mogli boriti protiv struktura moći, dok Mia Hanström, predsjednica Feminističke mreže Alandskih otoka ističe važnost borbe za jednakost plaća i mirovina žena i muškaraca, dijeljenje roditeljskog dopusta i jednaku zastupljenost žena u centrima odlučivanja.

Aija Salo, glavna tajnica finske organizacije za LGBT prava Seta, istaknula je važnost obrazovanja i odgoja djece. Kako je naglasila, sva djeca imaju pravo na sigurnost i potporu bez rodnih stereotipova, dok je Rauna Kuokkanen, profesorica politologije na Sveučilištu u Torontu, naglasila važnost samoodređivanja domorodačkih naroda, osobito žena pripadnica tih naroda.

Hilde Sofie Pettersen, urednica Norveške feminističke publikacije Fett, istaknula je potrebu razbijanja slike o Nordijskom društvu kao veoma ravnopravnom. Upozorila je da i dalje u norveškom društvu postoje ‘stakleni stropovi’, žensko genitalno sakaćenje, prisilni brakovi i široka diskriminacija s kojima se treba pozabaviti.

Možda jednu od najzanimljivijih opservacija iznio je Tomas Agnemo, ravnatelj udruge Muškarci za rodnu ravnopravnost, koji smatra da se treba uhvatiti u koštac s muškim nasiljem i mržnjom, bilo prema životinjama i prirodi, feministima/kinjama ili anti-rasistima. On smatra da sva ta mržnja i nasilje proizlaze iz formi maskuliniteta koje je potrebno mijenjati da bi se promijenilo i muškarce.

Ostali sugovornici istaknuli su važnost borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama, prava žena na vlastito tijelo, uključujući i reproduktivna prava, ojačavanja položaja žena na tržištu rada i omogućavanja da žene privređuju same za sebe, kao i važnost pozitivnih ženskih uzora. NIKK


Povezano