Objavljeno

Darren Aronofsky režirat će MaddAddam trilogiju Margaret Atwood

Američki redatelj Darren Aronofsky, nakon adaptacije priče o Noinoj arci u filmu Noah (2014) nastavlja sa sličnom tematikom i u postapokaliptičnom tonu, u novome projektu ekranizacije bestselera Margaret Atwood, trilogije MaddAddam.

Darren Aronofsky najpoznatiji je po režiji Crnog labuda (2010), no i po kontroverzama koje su obilježile većinu njegovih filmskih uradaka, a ponajviše spomenuti film, te Rekvijem za snove (2000) i Hrvača (2008). Ovaj projekt proizlazi iz trogodišnjeg ugovora između Aronofskyja i televizijske kuće HBO, a trebao bi rezultirati TV serijom koja će pratiti trilogiju.

U knjigama Oryx and Crake (Gazela i kosac, 2003), The Year of the Flood (2009) i MaddAddam (2013) Margaret Atwood piše o svijetu uništenom bioinženjerskom apokalipsom tj. ‘suhom poplavom’ koju je pokrenula odmetnuta korporacija opsjednuta genetskom modifikacijom. Onima koji poznaju rad Davida Aronofskya, s obzirom na tematiku, nije teško pretpostaviti kako bi serija mogla izgledati, no kako je projekt u svojim početnim fazama, njezin ćemo početak vjerojatno čekati još neko vrijeme.

Trilogija MaddAddam najnoviji je bestseller Margaret Atwood, kanadske spisateljice, pjesnikinje, književne kritičarke i eko aktivistice. Spisateljsku karijeru Atwood obilježila je ‘ženska znanstvena fantastika’ tj. SF u kojem su često glavni likovi žene kojima dominira patrijarhalni sustav. Najbolji primjer je možda knjiga kojom se proslavila 1985. godine, Sluškinjina priča, djelo koje je izazvalo niz kontroverzi zbog navodnih antikršćanskih, antiislamskih i antifeminističkih stavova te, u to vrijeme upitne kvalitete (o kojoj se dvoji i danas, iako ju se uglavnom smatra iznimno vrijednim djelom).

Ukratko, radnja knjige temelji se na distopijskom svijetu kojim vlada ekstremna religiozno-konzervativna hunta, koja žene uklanja s radnih mjesta i sprječava im pristup novcu, a time i ugledu, moći i vlasti, te ih postavlja isključivo u funkciju materinstva (uz zabrane pobačaja i kontracepcije) o kojoj ovisi njihov društveni status.

Kritičari su djelo usporedili s 1984Georgea Orwella, no osnovna je razlika u tome što je u ovom djelu mračna budućnost dana iz ženske perspektive. Sama Atwood je u jednom intervjuu knjigu opisala kao ono što se dogodi kada se stavovi o ženama, koje neki danas imaju, naprosto dovedu do svojih logičnih konzekvenci. Empire/Booksa


Povezano