Objavljeno

Božićno drvce prije i poslije blagdana

Radilo se o jeli, smreki ili nekoj trećoj vrsti koju laički zovemo borom, posebnost Božića najbolje simbolizira baš to okićeno božićno drvce. Kako bi ono nastavilo svoj život nakon blagdanskog perioda, u ponudi su drvca u teglama koja kasnije možemo vratiti u okoliš. Suvremeni Božić može se dočekati i uz umjetno drvce od različitih materijala, na kojima su dizajneri imali priliku pokazati svoje viđenje božićnog ukrasa. Svakako se nakon božićne funkcije valja pobrinuti i za adekvatno odlaganje drvaca.

Tradicija ukrašavanja božićnih drvaca dolazi iz Njemačke u 16. stoljeću. Britanska kraljica Viktorija i nejzin suprug njemački princ Albert sredinom 19. stoljeća upečatili su sliku Božića kakvu njegujemo danas: obitelj okupljena oko ukrašenog božićnog drvca. Bilo je to dovoljno i da zasjeni vjerovanja da je kićenje drvca poganski običaj kojemu nema mjesta pri ozbiljnom religijskom blagdanu. Njemački se utjecaj u to vrijeme proširio i na naše prostore. Danas drvce ponekad ukrašavaju i nereligiozne obitelji, kićenje bora je lijep godišnji ritual, a pokloni ispod njega su veselje djeci i odraslima. Okićeno pak drvce ostaje ukras u domu u kojemu još neko vrijeme uživaju obitelj i prijatelji. Pritom, naravno, sami definiramo tko je naša obitelj.

Nakon 6. siječnja, odnosno nešto kasnije ako ste pravoslavna obitelj ili pak entuzijasti ukrašavanja svega i svačega, božićna drvca ispunila su svoju antropocentričnu svrhu. Pet do osam godina su rasla kako bi ta dva tjedna sjala i zatim bivala odbačena. Stoga se u današnje vrijeme mogu naći brojne alternative klasičnom, nedavno živom drvcu.

Zimzeleno drvce s korijenom i zemljom u tegli, koje se nakon blagdana može posaditi u vlastitom dvorištu ili pak donirati nekome tko ima prostora, dobra je opcija. Ta drvca mogu stvarno postati drva i živjeti još stotinama godina, uklanjati višak CO2 iz zraka, a na vidljivijoj razini biti lijepa sama po sebi i praktična kao izvor ljetnog hlada. Ako biste rado imali živo drvce, no ne znate kamo bi s njime kasnije, jedna od mogućnosti je donirati ga prostoru skloništa za životinje Noina arka. Sva drvca su tamo dobrodošla, a kako bi se povećala šansa da će se primiti potrebno se brinuti za biljku dok je u vašem domu. Bitno je redovito ju zalijevati, držati udaljenu od izvora topline i ne čekati predugo da se nosi na presađivanje.

Umjetna drvca mogu poslužiti za višegodišnje ukrašavanje, no valjalo bi pritom izbjeći jeftina plastična rješenja koja ne potraju dugo, osim u obliku nerazgradivog otpada. Bolje opcije su načinjene od organskih materijala. Neka dizajnerska drvca daju priliku da sami odlučimo želimo li da drvce bude pravilno i simetrično ili otkačeno i raspršeno. Božićni duh i zelenilo moguće je dati svom prostoru i pomoću samo nekoliko ukrašenih grana na zidu ili stolu. Brojni drugi božićni ukrasi koji se koriste često se odbacuju prije nego su uništeni, a trebali bi se moći odvojeno zbrinuti. U Beču, primjerice, svake se godine organizira sajam recikliranih božićnih ukrasa, gdje se povoljno mogu nabaviti iskoristivi i prerano odbačeni blagdanski predmeti.

Nema do mirisa Božića koji daje pravo drvce, reći će neki i uživati u odrezanom drvcu koje se polagano suši. No što god se koristi iz prirode treba u prirodu i vratiti. Dobro je ostaviti božićna drvca odvojeno od komunalnog otpada, na hrpama pored kontejnera ili na nekoj javnoj zelenoj površini. Lokalna komunalna poduzeća tijekom siječnja ih skupljaju, usitnjavaju i kompostiraju te kasnije koriste za prihranu drugih biljaka.

Tako se barem nakon Božića u glavnom gradu organizirano odnosi kompost. Ostatak godine, ako kompostirate u svom domu, trebate sami doći do kompostane na Jakuševcu ili Markuševcu, kako bi besplatno zbrinuli do dva kubična metra biorazgradivog otpada.

Kako i kada god slavili svoj Božić, neka bude sretan. Pritom, valja još samo primijetiti da najbolji miris daje svježe zalivena biljka.


Povezano