Objavljeno

Revizija poslovanja 64 ustanove u kulturi: Slab razvoj programa, najveći izdaci za plaće

Prvi puta u Hrvatskoj je odjednom načinjena revizija poslovanja 64 ustanove u kulturi (PDF). Državni revizori pročešljali su poslovanje iz 2013. u 23 knjižnice, 19 muzeja, 17 kazališta i još pet ustanova. Analiziralo se poslovanje, vjerodostojnost financijskih izvješća, izrada poslovnih planova, korištenje proračunskih sredstava, prihodi i rashodi.

Bezuvjetno mišljenje dali su 31 ustanovi, uvjetno 32, a riječki je HNK jedini dobio nepovoljno mišljenje, piše Mija Pavliša za tportal.hr.

Pod revizijom su bili oni koji umjetnicima daju formalan okvir te se brinu o prihodima i rashodima. Kad bi se radilo o nekoj privatnoj firmi, govorili bismo o menadžerima.

Tako su u 64 institucije 4.394 zaposlena, s ukupnim prihodima od 881,80 milijuna kuna, od čega je udio javnog novca 78%. U sumi rashoda (894,75 milijuna kuna) na plaće zaposlenih i materijalne rashode odlazi 91%. Tako posloženi ključni pokazatelji revizijom zahvaćenih ustanova upućuju na to da se ustvari bavimo njihovim zaposlenicima, održavanjem i eventualnim renoviranjem zgrada.

- Poslovno planiranje shvaćaju kao formalnost.
- Poslovni planovi izrađuju se bez realnog budžeta. Uvid u njega nemaju jer ne dobivaju na vrijeme informaciju o financijskim planovima proračuna.
- Iako im je to zakonska obaveza, neke ustanove nisu nadležnim tijelima podnijele program rada.
- U nemalom broju kazališta brojka podijeljenih ulaznica je nerealno visoka (u zagrebačkom HNK-u, kao i u Komediji, gotovo svaka četvrta ulaznica), a bez jasno određenih kriterija po kojima se one poklanjaju.
- Ulaznice su najveći izvor prihoda, bilo da je riječ o muzejima, bilo o kazalištima. Udio vlastitih prihoda kreće se oko osam posto uz napomenu da u tome prednjače muzeji jer su bolje razvili prodaju proizvoda.
- Manjak prihoda u 2013. iskazalo je 29 ustanova (ukupno 20,40 milijuna kuna), a višak u iznosu od 7,45 milijuna kuna njih 24.

Navedeno su najčešći propusti u vođenju kulturnih ustanova, a djeluju kao top ten savjeta za to kako biti menadžer javno financiranih hrvatskih kulturnih ustanova i - ostati živ.


Struktura rashoda i izdataka ustanova za 2013., prema djelatnostima

Nalaz revizije jasno pokazuje da velik broj ustanova u kulturi postoji samo da bi postojali njihovi zaposlenici, da bismo zgrade imali kao hramove kulture i čuvare tradicije, a ne da bi ostvarivale programe i privlačile publiku, zaključuje Pavliša.


Povezano