Ukrajinska grupa za ženska prava Femen ponovo je pokrenula žustru raspravu nakon što su prošli tjedan proglasile International Topless Jihad Day. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prijetnje koje je primila jedna od aktivistkinja, Amina Tyler zbog svojih toples fotografija objavljenih na Facebooku.
Ukrajinska grupa za ženska prava Chitra Nagarain je za Guardian analizirala postupke Femena, kao i implikacije rasizma i kolonijalizma u njihovoj borbi protiv patrijarhata.
Grupa Femen tvrdi da je skidanje u javnosti ključni indikator za ostvarenje ženskih prava i najefikasniji tip aktivizma, dok sve ostalo nije dovoljno radikalno. Grupa to potvrđuje sloganima poput „Golotinja je sloboda“ i izjavama „Toples prosvjedi su borbene zastave ženskog otpora i simbol stjecanja slobode žena nad vlastitim tijelom“. Međutim, prema tim standardima čini se da u zemljama Sjeverne Afrike, Bliskog Istoka i zajednicama tih zemalja u Europi nema aktivizma.
Korištenje golog tijela je legitiman oblik prosvjeda; duga je povijest golih prosvjeda. No načinom na koji Femen koristi ovaj oblik prosvjeda učvršćuje se rasistički i orijentalni diskurs o ženama i muškarcima u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku.
Izjavama poput „Kao društvo nismo bili u mogućnosti iskorijeniti naš arapski mentalitet prema ženama“, Femen karakterizira žene iz ovih regija kao prikrivene i potlačene od strane njihovih muškaraca, za razliku od prosvijećenih i oslobođenih žena na Zapadu koje žive u razvijenom i superiornijem društvu u kojem imaju „slobodu“ ukloniti svoju odjeću, smatra Nagarain.
Međutim, autorica ističe da ni Zapad nije feministička utopija. Pogotovo u vremenu u kojem se šire stavovi da je borba za ženska prava pokret ukorijenjen na „Zapadu“ i nametnut drugim zemljama u obliku kulturnog imperijalizma. Nažalost izjave bijelih Francuskinja poput „Bolje gola, nego s burkom“ idu u prilog ovoj priči i prije će naštetiti nego pomoći borbi žena koje nazivaju svojim sestrama.
Iako Femen zasigurno ima dobre namjere, to nije ni približno dovoljno. Povijest kolonijalnog feminizma je duga i problematična, kao i dobre namjere autsajdera koji uz pomoć rasističkih pojmova žele „spasiti one žene tamo“. Na taj način ženska prava postaju dvostruko borbeno polje feministkinja koje se pokušavaju boriti protiv rasističkih i seksističkih ideja muškaraca i zajednice, kao i s izazovima vlastitih stavova.
Potrebna je politika međunarodne feminističke solidarnosti koja će integrirati rod, rasu i postkolonijalnu analizu moći i koja će se referirati na žene pogođene neravnopravnošću, te žene koje se bore protiv rodne neravnopravnosti, zaključila je Nagarain. [S.R.] The Guardian…
