Godišnjim programom rada Agencije za elektroničke medije za 2015. godinu planirana je provedba aktivnosti poticanja medijske pismenosti i to edukacijom nakladnika o temama koje se mogu prijaviti na natječaje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Radionice su primarno namijenjene novinarima/kama i urednicima/cama koji/e će na edukaciji steći dodatna znanja o oblikovanju medijskog sadržaja na temu ravnopravnosti spolova i drugih ustavnih vrijednosti, s ciljem kvalitetnijih budućih prijava i realizacije emisija sufinanciranih sredstvima iz spomenutog fonda.
Jedna od njih održana je u utorak, 9. lipnja, pod nazivom “Poticanje medijske pismenosti na temu rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodnih stereotipa u medijima”.
Uz izlagačice iz Hrvatske; Višnju Ljubičić, pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, Melitu Mulić, saborsku zastupnicu i članicu Odbora za rodnu ravnopravnost Sabora RH, Sanju Sarnavku, predsjednicu BaBe!, Mirjanu Rakić, predsjednicu Vijeća za elektroničke medije, Gordanu Simonović i Suzanu Kunac, članice Vijeća za elektroničke medije, na radionici su sudjelovale predstavnice audiovizualnih vijeća Maroka i Andaluzije; Amina Lemrini Elhouahabi i Carmen Morillo, ujedno i voditeljice radne skupine na temu rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodnih stereotipa u medijima, koja se provodi u okviru Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA).
Rodna ravnopravnost u medijima daleko od idealne
Od 1995. svakih pet godina provodi se istraživanje o tome tko i kako čini vijesti u medijskom prostoru, s posebnim naglaskom na zastupljenost i kontekst zastupljenosti žena, a sve s ciljem podizanja svijesti o važnosti i utjecaju medija na oblikovanje stvarnosti i rodnih stereotipa.
Prema inicijalno provedenom istraživanju te godine na uzorku od 71 zemlje žene su kao zaposlenice unutar medija činile 43%, međutim, one su kao akterice u medijskim prilozima činile svega 17% ukupnog sadržaja. Iduće provedeno istraživanje pokazalo je neznatni rast u zastupljenosti od 1% a tim tempom, za potpuno izjednačavanje u medijima, bilo bi potrebno preko stoljeća.
Vrijedi spomenuti da su ova prva istraživanja provedena u vrijeme kada internet još uvijek kako sredstvo informiranja nije bio široko dostupan niti razvijen, međutim, čak i razvojem tehnologije i online medija postotak se u 2010. godini popeo na još uvijek malenih 24%.
Donekle je utješna činjenica da Hrvatska u svemu ipak stoji nešto iznad prosjeka, sa ukupnom zastupljenošću od 27% prema posljednjim podatcima.
Na radionici izostali predstavnici profitnih medija
Osim predstavnica neprofitnih medija (Libela, Lupiga, Kulturpunkt, Voxfeminae) predavanjima i radionici prisustvovao je značajan broj onih lokalnih radijskih i televizijskih mreža. Od značajnijih profitnih i mainstream medija, svoje predstavnike nije poslao nitko. Dio dana posvećen je bio praktičnom radu na osmišljavanju rodno ravnopravnih tema i priloga između prisutnih novinara/ki i urednika/ca koje su moderirale Suzana Kunac i Sanja Sarnavka, kao i međusobnoj razmjeni ideja kako poboljšati rodnu dimenziju televizijskih, radijskih i pisanih medijskih priloga.
Zaključak je radionice da rodna dimenzija može biti pronađena u svakoj priči ili temi na kojoj novinari/ke rade, te je to često puno logičniji smjer za oblikovanje teme u odnosu na forsiranje često ponavljanih i općenitih tema o statusu žena u društvu ili otvorenosti društva.
Prezentacije održane na radionici dostupne su na ovom linku.
Piše: Marino Čajdo
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‚Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
