Objavljeno

Ustavni sud nakon 25 godina odlučuje o ustavnosti pobačaja u Hrvatskoj

Na jučerašnjem sastanku Ustavnog suda prvi put nakon 25 godina na dnevni red je stavljen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona po kojemu su žene u Hrvatskoj imale pravo na legalan pobačaj. Kako je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović najavljivao ovih dana, Ustavni sud bi do isteka njegovog mandata u travnju mogao donijeti odluku.

Liječnica i katolička aktivistkinja udruge Hrvatski pokret za život i obitelj, Ružica Ćavar, uputila je Ustavnom sudu pitanje o legalnosti pobačaja 1991. godine, ali je tek 2009. godine Ustavni sud zatražio mišljenje relevantnih stručnjaka po pitanju pobačaja.

Šeparović je za RTL izjavio kako će prilikom donošenja odluke zatražiti mišljenje medicinskih stručnjaka/inja, stručnjaka/inja za obiteljsko pravo i raznih udruga, među kojima udrugu U ime obitelji, ali i Žensku mrežu Hrvatske. Osim toga, Ustavni će se sud konzultirati i s međunarodnim dokumentima te praksom europskih sudova.

“Doista je teško opravdati zašto je 25 godina prošlo. Međutim, to je do sada bilo jedno tako duboko svjetonazorsko pitanje koje je izazivalo podjele u hrvatskom društvu da su dosadašnji predsjednici po meni ispravno zaključili da nije bilo sazrelo vrijeme da se ta tema stavi na dnevni red jer bi te rasprave samo produbile dodatno sukobe. Ustavni sud mora djelovati umirujuće. Mislim da je danas Hrvatska dovoljno zrela država da bi Ustavni sud donio takvu odluku i Ustavni sud će je donijeti”, komentirao je Šeparović.

Bojana Genov iz Ženske mreže Hrvatske komentirala je kako očekuje da će Ustavni sud odlučiti kako je zakon koji ženama dopušta samostalno odlučivanje o tome hoće li roditi sukladan Ustavu.

Za Večernji list iz HDZ-a su komentirali kako nisu za zabranu pobačaja, osim ako se ne radi o pobačaju zbog ranije utvrđenog spola djeteta.

“Pobačaj na zahtjev ne treba zabraniti jer se ova nepoželjna pojava ne može smanjiti zabranom, nego edukacijom. Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. potrebno je osuvremeniti i regulirati pravne praznine u vezi s pobačajem koje trenutačno postoje, poput osiguravanja psihološke potpore ženi, zabrane pobačaja u svrhu odabira spola i prava na priziv savjesti.”

HDZ je u svojem program 2014. godine imao zakonsku obvezu pripreme žene u takvoj situaciji koja je uključivala razgovor s liječnikom, psihologom, socijalnim radnikom i, ako je žena vjernica, svećenikom.

U izbornom programu HDZ-a za 2016. godinu stoji:

„Posebna će se pozornost posvetiti vrlo osjetljivom problemu pobačaja, samohranim majkama te socijalnim, psihološkim, zdravstvenim i gospodarskim okvirima u kojima žena odlučuje o rađanju. Demografska revitalizacija postaje ključno pitanje opstanka i razvoja Hrvatske i proračunske će se stavke za manje važne procese usmjeravati na demografsku problematiku.  (…) Vjerujemo u osobnu slobodu, odgovornost i neovisnost svakog čovjeka stoga ćemo štititi dignitet ljudskog bića od začetka života.“

U Hrvatskoj žene prema zakonu iz 1978. imaju pravo odlučiti se na pobačaj do 10. tjedna trudnoće. U Europi je pobačaj potpuno ilegalan samo u Irskoj i na Malti, dok je u Poljskoj i na Cipru dozvoljen isključivo u slučajevima kada je ugrožen život majke, ako je plod deformiran ili ako je trudnoća posljedica silovanja.

 

 

 

 

 

  


Povezano