Po prvi put u Hrvatskoj se uspostavlja model Centara za ponovnu uporabu koji će služiti za obnavljanje različitih predmeta koje su građani/ke namjeravali baciti na otpad. U Europskoj uniji postoji više od 8,5 tisuća takvih centara, a u njima je zaposleno preko 38 tisuća ljudi.
Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller na prvoj Konferenciji o centrima za ponovnu uporabu predstavili su Smjernice za sustav ponovne uporabe u Hrvatskoj kojima će se po prvi puta na nacionalnoj razini urediti i potaknuti otvaranje Centara za ponovnu uporabu. Riječ je o mjestima na kojima će se od građana/ki sakupljati proizvodi koji su još uvijek uporabljivi ali im je potreban popravak, uređenje ili obnova, nakon čega će se moći ponovo koristiti.
Projekti uspostave centara diljem Hrvatske sufinancirati će se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Smanjenje nastanka otpada i mjere vezane za ponovnu uporabu proizvoda prioriteti su u gospodarenju otpadom te jedan od načina kako smanjiti količinu otpada koji se odlaže na odlagališta, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
Ovo je osobito značajno ako znamo da se u Hrvatskoj odvaja samo 15% ukupne količine otpada, do 2020. obvezni smo odvajati 50%, a uz to imamo i brojne druge obaveze koje se tiču ponovne uporabe, recikliranja i smanjenja odlaganja otpada na odlagališta.
Svrha Centara za ponovnu upotrebu je prikupljanje i preraspodjela proizvoda poput odjeće, knjiga, namještaja i drugih proizvoda u svrhu pripreme za daljnju distribuciju. Osim tekstila i namještaja, kroz centre će se moći ponovo upotrebiti i roba široke potrošnje poput posuđa, igračaka, sportske opreme, bicikala, dječje opreme te umjetničkih i ukrasnih predmeta. Riječ je o proizvodima koji se još uvijek mogu koristiti, ali ih ljudi najčešće bacaju jer im više ne trebaju.
Građani/ke će te predmete moći donijeti u Centar, a predviđeno je i da Centar organizira mobilnu službu, spremnike i organizirane akcije kojima će od građana/ki te predmete prikupljati. Po preuzimanju, u Centrima će se vršiti procjena, katalogizacija, čišćenje, popravci te uređenje predmeta, koji će se zatim obnovljeni prodavati u prostoru Centra ili putem interneta.
Na Konferenciji je prezentiran i uspješan primjer centra za ponovnu uporabu koji djeluje u Ljubljani, a svoja iskustva o mogućnostima ponovne uporabe sakupljenog tekstila iznijela je i čakovečka tvrtka Humana nova. Bernard Ivčić iz ekološke udruge Zelena akcija slični primjer ponovne uporabe pokazao je na primjeru popravljanja starih bicikala, koje provode kroz projekt Biciklopopravljaona.
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2013. godinu, u Hrvatskoj se proizvede 404 kilograma otpada po stanovniku godišnje, a 85% se odloži na odlagališta. Europski prosjek je 481 kilogram otpada po stanovniku godišnje, a samo 31% se odloži na odlagališta.
Ponovna uporaba proizvoda sprječava onečišćenje okoliša, štedi sirovine i energiju koje su potrebne za izradu takvih novih proizvoda.
