Prije uzvaćamo pohlepu nego darežljivost

Nova studija objavljena u časopisu Journal of Experimental Psychology: General pokazuje da je uzvraćanje velikodušnosti drugima nakon doživljaja iste rjeđa od uzvraćanje pohlepe nakon pohlepnog ponašanja drugih prema nama.

„Ideja da dobro djelo potiče drugo dobro djelo, odnosno da svi pomažu svima, je utopija”, izjavio je glavni istraživač dr. sc. Kurt Gray. „Nažalost, pohlepa ili sebičnost su moćniji od istinskih djela velikodušnosti.”

U pet eksperimenata koji uključuju novac ili rad, sudionici koji su primili čin velikodušnosti, nisu proslijedili velikodušnost drugima više od onih koji su bili tretirani jednako. Međutim, sudionici koji su bili žrtve pohlepe, uzvratili su pohlepom drugom primatelju, stvarajući tako negativnu lančanu reakciju.

Jedan od eksperimenata uključivao je 100 ljudi koji su dobili zadatak sudjelovati u ekonomskoj „igri”. Sudionicima je bilo rečeno da je netko podijelio s njima šest dolara. Neki su, kao znak velikodušnosti, dobili cijeli iznos, neki u znaku jednakosti pola, a neki radi pohlepe, ništa. Potom im je dano dodatnih šest dolara da raspodjele drugima kako žele.

Istraživači su otkrili da velikodušnost nije utjecala drugačije na ljude koji su bili jednako tretirani, ali ljudi koji su primili ništa sljedećim sudionicima proslijedili su manji ili nikakav iznos radi pohlepe koje su sami doživjeli. Prosječan proslijeđen iznos „pohlepnih” bio je 1,32 dolara, daleko ispod jednakog udjela od tri dolara.

Rezultati provedenih eksperimenata potvrdili su hipotezu istraživača da će pohlepa prevladati jer ima snažne posljedice na misli i djela, više nego pozitivni stimulansi.

Također, moguće je da se pohlepa razvila kao vještina evolucijskog opstanka. Fokusiranje na negativno može uzrokovati nesreću, ali to ima smisla ako se pokušava preživjeti, smatraju znanstvenici.

U studiji i žene i muškarci su pokazali istu razinu velikodušnosti i pohlepe. [A.L.] PsychCentral...