Povodom najavljene reforme mirovinskog sustava, kojom bi se u Hrvatskoj od 2028. uvelo umirovljenje tek nakon 67 godine, Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske pozvala je sve radnice i radnike, kao i cijelu hrvatsku javnost da se glasno usprotive ovom prijedlogu.
Ovaj prijedlog Ministarstvo rada i mirovinskog sustava opravdava činjenicom da je postojeći omjer umirovljenika/ca i zaposlenika/ca u Hrvatskoj dugoročno neodrživ te da osam županija u Hrvatskoj trenutno ima veći broj umirovljenika nego zaposlenih osoba.
Pomicanjem dobne granice za mirovinu smanjio bi se prosjek umirovljenika/ca koji trenutno iznosi 1,1:1 u odnosu na zaposlene, a zbog kojeg je predviđen sve veći pad mirovina. Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić izjavila je kako koeficijent pune zarađene mirovine u odnosu na posljednju plaću iznosi 0,39 posto, što znači da je iznos mirovine 39 posto od posljednje plaće, a Hrvatska teži tome da taj omjer bude 60 posto.
Od zapadnoeuropskih članica EU predviđa dob za umirovljenje od 67 i više godina za tek devet zemalja (Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Irska, Nizozemska, Njemačka, Španjolska i Velika Britanija), dok 16 članica EU još uvijek ima dob za puno umirovljenje između 60 godina (Austrija i Rumunjska za žene) do 67 godina (2015. samo Grčka).
Pitanje povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu posebno je delikatno za tranzicijske zemlje, među kojima se nalazi i Hrvatska, te su se stoga tek tri države od njih 11 obvezale da će povećati dob za umirovljenje na 67 godina. Tako će Poljska 2020. povećati dob za umirovljenje za muškarce na 67. godina, a za žene tek 2040., dok će Češka povećati dobnu granicu za sve građane i građanke 2040., a Hrvatska je do sada planirala povećati dobnu granicu tek od 2038. godine.
Iako je prijedlog o povećanju dobi za umirovljenje za žene trenutno zakonski predviđen za 2038. godinu, ovakvim bi prijedlogom taj zakon stupio na snagu čak deset godina ranije (2028.), što iz Ženske sekcije SSSH smatraju potpuno neprihvatljivim jer ističu kako nova Vlada u zakonske izmjene ne uključuje rodnu perpsektivu, te donosi prijedloge bez utemeljenih analiza, simulacija i šire javne rasprave.
U tranzicijskim su zemljama predviđeni dugi rokovi prilagodbe upravo zbog toga što su uvjeti rada u tehnološki naprednijim zemljama bitno različiti od tranzicijskih zemalja u kojima radna mjesta nisu dovoljno prilagođena starijim radnicima i radnicama. Osim toga, u Hrvatskoj je veliki udio žena koje ne mogu ispuniti nerealne uvjete za punu mirovinu koja bi predviđala 40 i više godina radnog staža i uplaćenih doprinosa.
Valja istaknuti i kako 95 posto sadašnje generacije novozaposlenih žena dobiva samo ugovore na određeno, a stopa radne aktivnosti starijih osoba je vrlo niska zbog nepostojanja radnih mjesta za tu dobnu skupinu.
Ženska sekcija SSSH upozorila je kako će rezultat ovakvih nepromišljenih reformi biti samo rast ženskog siromaštva i još veći porast broja nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. [E.H.] H-Alter/Večernji...
