U ciklus tribina Čitanje života uklopila se zanimljiva i društveno proturječna tema majčinstva. Tribinu Moderno majčinstvo između prirode i društva, održanu 28. travnja u KIC-u vodile su etnologinja Željka Jelavić i Marija Ott Franolić, teoretičarka koja se bavi ženskom poviješću.
Fenomen majčinstva je danas posebno zanimljiv, jer je, unatoč trendu modernog društva da se mlade žene sve rjeđe odlučuju postati majkama, majčinstvo i dalje jedna od presudnih kategorija u njihovom životu.
Društvo, koje danas doživljava repatrijarhalizaciju na svim razinama, sklono je prikazivati majčinstvo kroz vizuru ružičastih naočala, a nad ženama se vrši golem pritisak. Kada govorimo o majčinstvu, moramo uzeti u obzir da ono sa sobom donosi golemi neplaćeni rad te da ženama nije pruženo pravo na institucionalnu skrb djeteta, zbog čega su na koncu preopterećene. Nerealno je očekivati da prosječna majka uskladi karijeru, odgoj djeteta i kućanske poslove, no upravo je to ono što se od moderne majke traži.
Franolić i Jelavić su se osvrnule i na prozivku glumice Doris Pinčić, koja je nedavno napadnuta jer je s djetetom došla na tribinu o fenomenu sapunica. Da stvar bude bolja, tribina se održavala u sklopu Festivala tolerancije, te podsjećamo na odličnu reakciju na MUF-u.
Raspravljalo se i o fenomenima overparentinga i prirodnog majčinstva.
Overparenting je termin koji se prevodi kao ‘intenzivno majčinstvo’, a odnosi se na majke koje su pretjerano zaštitnički nastrojene i jedini im je cilj ugađati djetetu. S druge strane, fenomen prirodnog majčinstva upućuje na „povratak korijenima“ u smislu odgovornosti i osviještenosti.
Poklonici/e prirodnog majčinstva ne kupuju dječju hranu u supermarketima, već ju sami spremaju kod kuće, ne kupuju jednokratne pelene, već ih peru i iznova koriste. Taj tip majčinstva ima u vidu kapitalističku ideologiju kojoj se ne priklanja, ali nema u vidu ideologiju patrijarhata, jer opet su žene osuđene na pranje i kuhanje.
Stereotipima o majčinstvu poput onih da je to ‘prirodna’ ženska uloga, da je to najsretnije razdoblje u životu žene itd., moguće je oduprijeti se samo podizanjem svijesti o ovom problemu, a u tom je smislu na tribini osobito naglašena uloga obrazovanja.
Tribinu su posjetilo dosta majki i nekoliko očeva čiji interes ulijeva nadu da postoji prostor za promjenu.
Piše: Dora Matić
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
