Čak 21 posto Hrvatske čine mladi u dobi od 15 do 30 godina starosti. Od toga 90 posto svaki dan prati televizijski program, 96 posto ih koristi internet kod kuće, a više od 50 posto mladih na internetu provede između 60 i 240 minuta dnevno. Internetu ih vjeruje 48 posto, televiziji 29 posto, dnevnim novinama 12 posto, dok radiju vjeruje samo 6 posto mladih.
Čak 21 posto Hrvatske čine mladi u dobi od 15 do 30 godina starosti. Od toga 90 posto svaki dan prati televizijski program, 96 posto ih koristi internet kod kuće, a više od 50 posto mladih na internetu provede između 60 i 240 minuta dnevno. Internetu ih vjeruje 48 posto, televiziji 29 posto, dnevnim novinama 12 posto, dok radiju vjeruje samo 6 posto mladih.„Prava djece i mladih se u medijima svakodnevno krše, a o njima se malo piše ili govori”, istaknuo je Igor Kanižaj, profesor Fakulteta političkih znanosti, na stručnom skupu Mladi i mediji u Hrvatskoj: godine za akciju, održanom u Zagrebu.
Nadodao je i da se u Nacionalnom programu za mlade od 2009. do 2013., koji broji oko 140 stranica, mediji spominju samo tri puta, i to kao riječ. Isto tako, da se u Nacionalnom programu djelovanja za mlade iz 2002. mediji spominju samo šest puta te da Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. ima četiri mjere od kojih većina nije ostvarena.
Govoreći o mladima i medijima iz perspektive medijskih stručnjaka, akademske zajednice, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, nastojalo se osnažiti inicijative koje ukazuju na važnost podizanja medijske pismenosti osobito kod mladih, pomoći im naučiti kako postavljati prava pitanja o onom što gledaju, čitaju i slušaju te ih uputiti kako filtrirati medijske poruke koje primaju umjesto da dozvole da te poruke kontroliraju njih i njihov život.
„Ono što nedostaje u obrazovnim procesima je šira medijska kompetencija. Dakle, sposobnost filtriranja, komparacije i prisvajanja informacija koje se danas masovno proizvode”, naglasio je Nenad Zakošek. Naime, ni u program građanskog odgoja i obrazovanja nije uvrštena medijska pismenost zbog čega je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta poslana oštra kritika, istaknuo je Kanižaj.
Zanimljivo je da kod nas još uvijek ne postoji definicija onoga što se u Europi naziva youth work, dakle, rad s mladima. Također nema uređenog modela zastupanja i predstavljanja mladih u radnim forumima koji se bave poslovima koji se odnose na mlade. Tako da je u narednom razdoblju jedan od najvećih zadataka Ministarstva socijalne politike i mladih, kako je istaknula Maja Sporiš, donošenje potpuno novog zakona, Zakona o mladima, koji bi konačno postavio i definirao cijeli sektor mladih. [V.M.] Libela.org...
