Objavljeno

Kako (i tko će) zastupati rodno nestereotipne interese u EU?

Na tribini koalicije nevladinih udruga Platforma 112, medijsko praćenje kampanje za Europski parlament koja ovu nedjelju završava izbornim procesom  vrlo je loše ocijenjeno. Opći je dojam da javnost nije u potpunosti informirana o programima kandidata, naročito o zastupanju interesa građana, te da je kampanja naprosto 'otužna'.

Ususret izborima, na konferenciji Tko će zastupati ženske interese u EU? u organizaciji Centra za ženske studije predstavili  su se kandidati za Europarlament Melita Mulić (SDP) i Toni Vidan (Zeleni zajedno) – jedini koji su se odazvali pozivu. Uz njih su govorile Nadežda Čačinovič, Rada Borić, Tajana Broz te Snježana Vasiljević.

Temi ženskih interesa pristupilo se sa sociološkog, pravnog, političkog i aktivističkog aspekta s naglaskom na manipuliranje kvotama i listama koje ne idu u prilog ženama niti (osim deklarativno) ne utječu na jaču vidljivost žena u politici. Naime, liste samo odražavaju kulturu političkog govora koji često i u javnim nastupima političkih aktera vrijeđa i zanemaruje žene dok se istovremeno osjećaju pozvanima odlučivati o bitnim pitanjima kao što su reprodukcija ili žene na tržištu rada, prenosi Libela...

Melita Mulić se kritički osvrnula na djelovanje ženskih političkih klubova kao ženskih političkih geta koji su lišeni bilo kakve stvarne političke moći, dok je Tajana Broz istaknula da iako je na razini svih lista udio žena 38%, malo je žena među nositeljicama lista, svega 18%. Inače, u Europskom parlamentu je udio žena 36%.

Pravne probleme iznijela je Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta u Zagrebu koja je ustvrdila da hrvatski pravni sustav nije dovoljno pripremljen za implementaciju europskih regulativa. Jedna od strategija postizanja pomoći događa se preko lobiranja, istaknula je Rada Borić koja je pojasnila ulogu i funkcioniranje Europskog ženskog lobija te potencijale i mogućnosti ove globalne mreže.

Unatoč „izborima koji nikoga ne zanimaju”,  kandidate/kinje za Europski parlament koje bi redakcija ovog portala svakako voljela vidjeti na tim mjestima su Toni Vidan iz stranke Zeleni zajedno, Maša Utković iz Piratske stranke te Damir Hršak, prvi otvoreno gej hrvatski političar, a koji se nalazi na listi Hrvatskih laburista.

Toni Vidan, jedan od osnivača Zelene akcije te dugogodišnji aktivist na područjima zaštite okoliša i razvoja civilnog društva, nositelj je liste Zeleni Zajedno. Vidan bi želio mandat u EP prvenstveno iskoristiti za podršku lokalnim inicijativama na području održivog razvoja, ljudskih prava i drugih zelenih vrednota. Vidan ističe kako se ekonomija kreće prema zelenijoj proizvodnji, koja postaje potencijal za stvaranje novih radnih mjesta, stoga bi Hrvatska trebala sustavno pristupiti projekcijama razvoja ovoga sektora. Kako ističe, potrebno je poticanje zelenog poduzetništva, poboljšanje zanatskih sustava, pomoć start-upovima, poboljšanje pristupa financiranju te uključivanje mladih u javne zelene poslove. Vidan bi volio da se što više oslanjamo na ideje, kreativnost i entuzijazam civilnog sektora i vjerodostojno ih zastupamo u političkoj areni, te se namjerava konzultirati s udrugama koje se bave ženskim pravima i pitati ih za savjet kako se najproduktivnije izboriti za prava žena u konkretno našoj društvenoj situaciji. Više u intervjuu za H-alter...

 

Maša Utković predsjednica je hrvatske Piratske stranke koja je članica međunarodne krovne organizacije piratskih stranaka. Osim onog što je srž programa svih piratskih stranaka, Utković smatra da je transparentnost jako bitna točka njihovog programa. Stoga su radili na alatu e-dem (e-demokracija) koji osim samog glasanja putem interneta, pruža mogućnost rasprave, suradnje na stvaranju dokumenata, te omogućuje dvosmjernu komunikaciju između građana i vlasti, a njegova primjena omogućila bi da se demokracija ne događa jednom u četiri godine, nego svakodnevno. Njihov program govori o izrazitoj sekularizaciji države, a ono što im najviše smeta u političkom životu Hrvatske je ograničen pristup znanju i informacijama zbog čega dolazi do formiranja interesnih krugova moći. Kao stranka ne propagiraju nikakve ilegalne aktivnosti, ali se zalažu za preispitivanje aktualnih normi zaštite autorskih prava kako bi se uskladile s kulturom orijentiranom prema internetu. Također, snažno će se zalagati za zaštitu ljudskih prava, zaštitu privatnosti osobnih podataka, slobodno obrazovanje i slobodno širenje znanja. Više u intervjuu za Novi list...

 

Damir Hršak redoviti je profesor na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jedan od osnivača Sindikata visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost, dvadesetak godina aktivan je u organizacijama civilnog društva koje se zalažu za ljudska prava i prava životinja, te je predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskih laburista i kandidat na njihovoj listi za Europski parlament. Hršak naglašava kako je za LGBT populaciju značajno što EP donosi odluke koje se moraju primjenjivati u svim zemljama EU i u koliko se podignu standardi u pravima LGBT populacije na razini cijele Unije to se automatski odnosi i na LGBT zajednicu u Hrvatskoj. Ističe da je bitno da će iz pozicije europarlamentarca uvijek moći upozoravati na kršenje ljudskih prava, i to ne samo LGBT osoba, a prioritet je ozakonjene istospolnih zajednica. Osim LGBT prava, njegovo dominantno političko područje je i zalaganje za besplatno obrazovanje na svim razinama. Više u intervjuu za Queer.hr...


Povezano