U četvrtak, 29. listopada, u MaMi je gostovala Gudrun Schyman, jedna je od osnivačica i aktualna predsjednica švedske političke stranke Feministička inicijativa.
Schyman je svoje izlaganje započela izloživši ukratko povijest stranke. Feminističku inicijativu osnovale su 2005. godine pripadnice ženskog, LGBTIQ i antiratnog pokreta. Na izborima 2006. godine stranka je osvojila 0,7% glasova, no to ih, kaže Schyman, nije demotiviralo. Do izbora 2014. godina ova je brojka porasla na 3,2% glasova.
„Od svega 3 tisuće članova_ica došli smo do 22 tisuće, što je u tom trenutku bilo više od nekih stranaka koje su imale mjesta u parlamentu“, istaknula je.
Kao razlog porasta podrške, Schyman je navela aktivnu participaciju članica stranke u različitim političkim prosvjedima koji su obilježili 2013. godinu.
Švedski političari_ke dotad se nisu osjećali dužnima očitovati o pitanju rodne ravnopravnosti, no ovo se, kaže, u tom trenutku promijenilo.
„Odjednom su svi imali izjave poput: ‘Mi smo oduvijek bili femnisti_kinje’.“
Feministička inicijativa danas ima mjesta u upravnim tijelima trinaest švedskih općina, a na izborima za Europski parlament osvojile su 5,5% glasova i jedno mjesto.
Budući da ne raspolažu znatnim financijskim sredstvima, morale su pronaći alternativan oblik marketinga; osmislile su koncept tzv. kućne zabave.
„Onima koji su zainteresirani za pitanje feminizma ponudimo da u jednoj prostoriji okupe 25 osoba. Mi zatim dođemo i razgovaramo s ljudima. Osim što je ekonomično, kada na ovaj način postavimo stvari, znamo da ljude zaista interesira ono što imamo za reći“, istaknula je Schyman.
Zagrebačkoj publici u nastavku je predočila kako u praksi ova okupljanja izgledaju. Započela je konstatiravši kako je osnovni zadatak svake političke stranke zastupati određenu klasnu skupinu i njezine vrijednosti. Budući da su se žene za svoj glas u političkom, javnom životu uspjele izboriti relativno nedavno, iz temeljne su ideje politike bile apriori izostavljene.
„Trebamo proširiti ideju politike i shvatiti da ‘ženska’ pitanja nisu njezin zaseban dio“, rekla je Schyman.
Navela je primjer švedske Zelene stranke, osnovane osamdesetih godina prošlog stoljeća uslijed nezadovoljstva programima postojećih političkih stranaka, nakon održavanja referenduma o nuklearnim elektranama.
„Iako su Zeleni isprva bili ismijavani, građani/ke su s vremenom shvatili da ne žele vlast koja o stanovitim pitanjima nema pojma. Zelenima možda jest trebalo dvadeset godina da uđu u parlament, no sada svaka stranka mora zauzeti stav spram ‘zelenih’ tema. Stvar je slična s pitanjem rodne ravnopravnosti“ , izjavila je Schyman.
U nastavku se osvrnula na različite tipove diskriminacije u društvu (npr. na osnovi rase, nacionalnosti, tjelesne sposobnosti, vjerskog uvjererenja, seksualne orijentacije…).
„Za razliku od navedenih primjera, spolna diskriminacija ne zahvaća manjinsku skupinu, već polovicu čovječanstva. Koju god klasu da pogledate, žene su uvijek u lošijoj pozciji“, rekla je Schyman.
„Podjela na političku ljevicu i desnicu nije nevažna, ali diskriminacija, rasizam i seksizam su prisutni na obje strane. Čak ni liberalizam, čiji je fokus na individualnim ljudskim pravima, ne rješava strukturnu nejednakost unutar društva.“
Upravo je zato, nastavila je, postojanje ideološki neovisne feminističke stranke važno.
Na samom kraju, Schyman je publici otkrila pravi razlog svog posjeta; ideja je Feminisističke inicijative do 2019. godine, kada su sljedeći izbori za Europski parlament, stvoriti feminističku političku platformu na razini Europske Unije.
„Želimo potaknuti feministikinje iz svih zemalja članica Europske Unije da se organiziraju. Pokretanje političke stranke možda je naizgled zahtjevno, no mi vam nudimo pomoć oko organiziranja, pokretanja i vođenja feminističkog pokreta. Stvari su u suštini zapravo prilično jednostavne. Treba nam svega 22 mjesta u Europskom parlamentu da bismo ostvarile svoj cilj i djelovale ujedinjeno“, zaključila je Schyman.
U usporedbi s političkom propagandom kakvoj smo u proteklih nekoliko tjedana izloženi od strane domaćih političara/ki, Schymaničino izlaganje je djelovalo poprilično osvježavajuće, no, s obzirom da bi ciljanu publiku, kako se dalo zaključiti, trebale sačinjavati osobe koje bi Schymaničin prijedlog za osnivanje feminističke političke stranke podržale i provele u praksi, šteta je što se odlučila zadržati na deskripciji te u konačnici nije iznijela jasnu strategiju za dokidanje patrijarhalne opresije.
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
