Objavljeno

Djeca i tete u vrtićima jednako pogođeni krizom predškolskog odgoja i obrazovanja

Situacija u organiziranju javnog predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj već dugo je alarmantna, no čini se da nitko ne može ili ne želi zaustaviti njezino otklizavanje u još gore stanje.

Dobar pokazatelj je i činjenica da u Zagrebu koji bi trebao imati ponajbolje uvjete, prenatrpanost postojećih kapaciteta u vrtićima doseže cifre gotovo dvostruko veće od predviđenih, a u jaslicama je i nadomak trostrukima.

Na žalost kraj ovog trenda se ne nazire, a situacijom su najviše pogođena djeca i roditelji, te naravno odgojitelji, tj. mahom odgojiteljice, odnosno ‘tete’, koje su krajem listopada u Zagrebu organizirale prosvjed zbog uvjeta u kojima se zatekao čitav sektor, i to šest godina nakon donošenja Državnog pedagoškog standarda.

Tek nakon prosvjeda upozorenja, zagrebački gradski pročelnik za obrazovanje pristao je na zakazivanje sastanka sa Sindikatom obrazovanja, medija i kulture (SOMK), no ishod ostaje upitan.

„Gradovi kao vlasnici najvećeg broja predškolskih ustanova, uz privatne i vjerske, ne uspijevaju se prilagoditi stručnim standardima za 21. stoljeće“, objašnjava predsjednica SOMK-a Božica Žilić.

Nedostatak sredstava za opremu i potrošni materijal nerijetko kompenziraju roditelji, ali same i ‘tete’ iz svog džepa. „Jednostavno nekad ne možete reći djetetu da više nema papira ili boje. Roditelji su pritom puni razumijevanja, no svima je već dosta da se sve pravda krizom. U našem sektoru kriza je, izgleda, počela znatno ranije, pa jedva da se i sjećamo kad je nije bilo, Sindikat je na sve to upozoravao još davno, a sad nam je došla voda do grla“, rezignirano zaključuje predsjednica SOMK-a.

Ilustracije radi, spomenimo da u Zagrebu radi oko dvije i pol tisuće odgojitelja, uz gotovo 300 stručnih suradnika. Zaduženi su za približno 35 tisuća djevojčica i dječaka predškolskog uzrasta, podijeljenih u gotovo tisuću i pol grupa na preko 200 lokacija. Ni u drugim hrvatskim gradovima nije bolje stanje, a često je i gore.

„Predškolske ustanove u Hrvatskoj slabo su dostupne siromašnoj djeci, čime se produbljuje stvaranje nejednakih uvjeta odgoja i obrazovanja“, naglašava glasnogovornica riječke nevladine udruge ‘Vrtić za svu djecu’ Mirna Međimorec. Udruga se zalaže „za osvještavanje značaja institucionalnog predškolskog odgoja da bi on postao stup hrvatskog obrazovnog sustava i omogućio svoj djeci isto pravo i uvjete“.

Međimorec dodaje da je postojeća organizacija vrtića u Hrvatskoj uglavnom zamišljena kao servis za zaposlene roditelje, dok oni bez posla nemaju jednaku mogućnost pristupa toj skrbi. Nezaposleni roditelji mogu se nadati upisu djece jedino tamo gdje ostane slobodnih mjesta, što tu kategoriju stanovništva dodatno onemogućuje u traženju zaposlenja, a djeci uskraćuje mogućnost primjerene socijalizacije i stjecanja sistematične naobrazbe.

Zagovraju stoga „uvođenje informatičke podrške e-Vrtić po uzoru na Grad Pulu, kojom bi se vršio transparentan, centraliziran, jedinstven i pravedan proces upisa u sve vrtiće, čime bi se izašlo ususret i roditeljima nižeg socijalnog statusa“. [I.L.] DW


Povezano