Više od polovine građana/ki Hrvatske nema pozitivno mišljenje o politici, a prisutna je i relativizacija zaštite prava na slobodu govora, slobodu medija, slobodu udruživanja, prava nacionalnih manjina, kulturnu autonomiju i prava na azil. Posebno zabrinjava što, u odnosu na ostale dobne skupine, mladi između 18 i 29 godina imaju značajno manje interesa za politiku, smatraju da imaju vrlo slab utjecaj na politička događanja i značajno rjeđe su članovi političkih stranaka i sindikata.
Ovo su samo neki od izrazito poraznih rezultata istraživanja javnog mnijenja o razini informiranosti i stavovima građana/Ki, posebno mladih, o društvenim, političkim i ekonomskim temama. Istraživanje je tijekom siječnja 2015. godine na reprezentativnom uzorku proveo Institut za društvena istraživanja (IDIZ) u suradnji s GOOD inicijativom za kvalitetno i sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, uz podršku Open Society Foundations.
Rezultate istraživanja predstavile su jučer na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu voditeljica istraživanja Anja Gvozdanović iz Centra za omladinska i rodna istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu te Emina Bužinkić u ime GOOD inicijative.
Mladi nemaju povjerenja u politički sustav i institucije
Rezultati istraživanja u mnogim su segmentima pokazali zabrinjavajuće stavove mladih. Kada je u pitanju sudjelovanje u političkim akcijama 47% ispitanih ne bi sakupljalo priloge za društvenu ili političku aktivnost, 45% ne bi bojkotiralo određene proizvode zbog političkih, etičkih ili ekoloških razloga, više od 54% ne bi sudjelovalo na političkom skupu ili demonstracijama dok se čak 66% ne bi usudilo pojaviti u medijima kako bi izrazilo svoje mišljenje.
K tome, kada je u pitanju pasivno i aktivno članstvo u organizacijama i udrugama, svega između 10 i 12% ispitanih uključeno je u rad sindikata, strukovnih udruga, političkih stranaka ili drugih dobrovoljnih organizacija; nešto više u sportskim i kulturnim grupama (16%) dok većina od 58% izjašnjava članstvo u crkvi i drugim religijskim organizacijama.
Prevladava i nisko pouzdanje u političare. Istraživanje pokazuje da 80% mladih smatra da je većina političara u politici samo zbog osobne koristi, a svega 1% ispitanih smatra da u politici nema korupcije. 77% ispitanih mladih smatra da Vladu ne zanima njihovo mišljenje i da ne mogu imati nikakav utjecaj na rad državnih institucija. Generalno, ispitanici su demokraciji u Hrvatskoj dali prosječnu ocjenu od 4.7 (na skali od 10), a neznatan napredak po tom pitanju očekuju u idućih 10 godina.
Rezultati istraživanja sugeriraju da je participacija prepoznata kao građansko pravo, ali ne i kao važno obilježje uloge građana/ki.
Iako mladi dobro ocjenjuju stupanj vlastite političke informiranosti, nedostaje im kompetencije što otvara prostor za ideološke i druge manipulacije, stoji u zaključku istraživanja.
Građanski odgoj kao rješenje deficita znanja o demokraciji
Istraživanje je provedeno u siječnju 2015. na 1,000 ispitanika reprezentativnog uzorka punoljetne populacije iz čitave Hrvatske intervjuom lice u lice. Cilj istraživanja bio je ustanoviti, opisati i interpretirati demokratske vrijednosti, stavove i obrasce ponašanja građana/ki Hrvatske. Ovo, i prethodna istraživanja na temu, sugeriraju da su ljudska prava, politička pismenost, društvena angažiranost, upućenost u pitanja ekološke zaštite i slično na niskom stupnju poznavanja mladih.
Kako je istaknula Emina Bužinkić, niska politička pismenost mladih koji ne razumiju osnovne političke pojmove, demokraciju i propise posljedično rezultira naginjanju relativno autoritativnim političkim stavovima. Tako se čak četvrtina ispitanih maturanata slaže s konzervativnim stavovima, a imaju i tendencije izgreda prema manjinama.
Kao glavno rješenje ovog problema ističe se pojačano obrazovanje o demokraciji i ljudskim pravima. Inicijativa GOOD već se godinama zalaže za uvođenjem građanskog odgoja u škole, koji bi posljedično trebao dovesti do veće demokratizacije jer će građani/ke biti upoznati/e sa svojim pravima te postati kompetentni/e za sudjelovanje u političkom životu. Prošle su godine bile/i na korak od uvođenja građanskog odgoja u škole, koji je u posljednjem trenutku isključen iz obveznog nastavnog plana, osim u vidu među-predmeta, čime je trenutna Vlada iznevjerila svoje predizborno obećanje u okviru Plana 21.
Trendovi u Hrvatskom društvu ukazuju na nužnost snažnog zaokreta za demokraciju, ali i obrazovanje koje će poticati na demokratsku participaciju u društvu, zaključeno je na konferenciji.
U pripremi je tako prijedlog obrazovno-kurikulumne reforme čiji je cilj promijeniti pristup obrazovanju učenika/ca i rada nastavnika/ca osnovnih i srednjih škola revizijom provođenja nastave. Vizija je inicijative GOOD staviti teme vezane za ljudska prava i građansko obrazovanje u fokus visokih učilišta, posebno pedagoških.
S obzirom da se nalazimo u izbornoj godini, inicijativa GOOD nastaviti će svoje zalaganje za uvođenjem građanskog odgoja vertikalno u sve razrede osnovne i srednje škole, te horizontalno u kurikulume pojedinih predmeta. Na tiskovnoj konferenciji najavljena je i kampanja koja kreće u rujnu ove godine koja će se provoditi online, putem društvenih mreža, i offline, na terenu u suradnji sa školama, učenicima/ama, roditeljima, nastavnicima/ama i civilnim sektorom.
Piše: Marino Čajdo
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
