Apel za sustavnu klimatsku akciju koji potpisuje oko 550 znanstvenika i znanstvenica u Hrvatskoj, predan je 14. siječnja Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Predstavnici potpisnika Apela održali su tim povodom konferenciju za medije pred zgradom Vlade RH, što je prvi takav istup znanstvene zajednice u Hrvatskoj po pitanju trenutne klimatske krize.
Znanstvena istraživanja koja se kontinuirano objavljuju u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija godišnje, redovito kompiliranih u obimnim izvještajima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), nedvojbeno pokazuju da su antropogeni utjecaji dominantni faktor koji je doveo do aktualnih klimatskih promjena. Te znanstvene činjenice jasno upućuju na vrlo ambicioznu akciju na globalnoj razini, s konkretnim ciljevima: emisije ugljikovog dioksida moraju biti radikalno srezane kako bi već tijekom ove godine dosegle svoj vrhunac, da bi se zatim smanjile za 45% do 2030. godine, dok bi se do 2050. emisije trebale potpuno ukinuti.
Znanost, dakle, daje vrlo jasne smjernice, ali ostvarenje tih ciljeva je moguće samo ako se razviju vrlo ambiciozne politike, koje uključuju sva raspoloživa i nadolazeća tehnološka rješenja, hitnu ali pravednu energetsku tranziciju, kao i dubinsku transformaciju prevladavajuće socio-ekonomske paradigme. U realnosti takvog globalnog izvanrednog stanja, potpuno je razočaravajuća činjenica da su teme vezane uz klimatsku krizu tek marginalno prisutne u javnom diskursu. Uz krizni imperativ globalne transformacije, ni jedna zemlja, pa ni Hrvatska, nema izgovora za neaktivnost ili krivo usmjereno djelovanje.
Stoga, ovaj je Apel poziv tijelima zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom. Te politike moraju imati uporište u znanstvenim istraživanjima i to od temeljnih prirodnih, koje omogućuju razumijevanje fizikalne osnove klimatskih promjena, preko tehničkih, koje su ključne u razvoju učinkovitih tehnoloških rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, pa do društveno-humanističkih, koje omogućuju razumijevanje i predviđanje društvenih i ekonomskih implikacija klimatske krize i temelj su za razvoj održivih i pravednih socio-ekonomskih modela.
Njihovi zahtjevi su:
● hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske, po uzoru na već donesene slične odluke na razini EU,3 kao i niza drugih država;
● uključenje znanstvenika svih profila i disciplina, koji objavljuju recenzirana znanstvena istraživanja o klimatskim promjenama, njihovim implikacijama i/ili njihovu ublažavanju, u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu;
● razvoj i implementaciju politika usmjerenih k izgradnji socio-ekonomskih modela, održivijih u odnosu na postojeći;
● rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti, na svim razinama, o klimatskoj krizi, u svoj njenoj kompleksnosti, što uključuje i razvoj ambicioznih obrazovnih tema iz područja održivog razvoja, implementiranih u školske kurikulume;
● hitnu implementaciju programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici, s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, što uključuje i potrebne prekvalifikacije radnika;
● prepoznavanje i poticanje niskougljičnih zanimanja i životnih stilova te prateće infrastrukture;
● prepoznavanje osobito ranjivih skupina u društvu te rad na minimiziranju njihove ranjivosti, kao i već pretrpljenih šteta;
● poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport lokalno dostupnih dobara iz udaljenih zemalja;
● poticanje održivih, niskougljičnih transportnih rješenja, uključujući i razvoj prateće infrastrukture;
● implementaciju održivih tehnoloških rješenja u svim aspektima života, na temelju komparativnih analiza životnih ciklusa (LCA);
● intenzivnu potporu ambicioznim znanstvenim istraživanjima usmjerenim prema odgovorima na klimatsku krizu.
Više informacija pronađite ovdje.
