Iako se sve znanstvene discipline oslanjaju na nominalno objektivne teorije i činjenice, mnoge od njih premrežene su duboko ukorijenjenim predrasudama. Rodna obojenost brojnih disciplina (kao jedan od očitijih primjera spomenimo povijest koja se, iako pisana gotovo u potpunosti u patrijarhalnom ključu, i dalje prezentira kao neutralan i objektivni prikaz stvarnih događaja) pokazuje da feminističkom istraživanju predstoji još mnogo posla.
Feministička se istraživanja ipak ne iscrpljuju u pukom popravljanju prošlih grešaka i ispisivanju 'politički korektne' povijesti. Naprotiv, njegova zadaća jest uvijek iznova kritički propitkivati mainstream (odnosno, malestream)kulturu, razotkrivati nejednakosti i probleme u društvu te ponuditi smjernice i poticaje za pozitivne promjene. Kako u tekstu o vezi feminizma i tzv. istraživanja budućnosti (future studies) navodi Ivana Milojević, feminističko istraživanje proizvodi (i mora nastaviti proizvoditi) znanje koje aktivno mijenja našu percepciju stvarnosti, utječe na donošenje odluka (kako na lokalnoj/nacionalnoj, tako i na globalnoj razini) i pomaže (pre)oblikovati postojeća društvena uređenja. Da je riječ o hvalevrijednoj i plemenitoj zadaći složit će se svi/e, no, o tome koliko je ista ostvariva u okvirima spomenute discipline mišljenja su podijeljena.
Tekst Laure Soderlind objavljen na web portalu theage.com donosi zabrinuta razmišljanja znanstvenice i feministice Sheile Jeffreys. Feminističko istraživanje, tvrdi Jeffreys, još uvijek ne uživa isti ugled, pa ni legitimitet kao druge znanstvene discipline, stoga je istraživačima/cama vrlo teško dobiti financijsku potporu, dok se rezultati njihova istraživanja često odbacuju kao irelevantni. Zbog svega toga Jeffreys strahuje da bi feminističko istraživanje uslijed silnih (poglavito financijskih) pritisaka s vremenom moglo početi 'ublažavati' svoje stavove i orijentirati se na manje 'osjetljive' teme, sve dok na koncu i samo ne postane dio mainstream-a.
Ivana Milojević, pak, budućnost feminističkog istraživanja vidi u interdisciplinarnosti, većoj raznolikosti tema i pristupa te fokusu na budućnost. Važan faktor u budućem razvoju, ističe ona, svakako je povećavanje civilizacijske i kulturne osjetljivosti, odnosno daljnje proširivanje definicije žene i ženskog iskustva izvan uskih granica zapadnjačke kulture i srednje/više klase, odnosno ekonomski i društveno privilegiranih pozicija.
U konačnici, uloga feminističkog istraživanja obuhvaća razumijevanje i objašnjavanje, emancipaciju i transformaciju, sve u svrhu stvaranja boljeg i pravednijeg društva. Jer, kako u knjizi Pitanje znanosti u feminizmu (The Science Question in Feminism, 1986.) piše Sandra Harding, preduvjet za koherentnu feminističku znanost jest izgradnja feminističkog društva.
Prevela i prilagodila: Nada Kujundžić
