Mreža kulturnih rodnih praksi je neformalno udruženje organizacija koje se bave kulturnim rodnim praksama kroz medijske, festivalske i produkcijske programe. Osnovana je 2012., a za cilj ima osnaživanje regionalne (ženske) civilne scene putem razmjene programa, iskustva te kreiranjem novih programskih sadržaja.
Mreža nastaje iz potrebe za otvaranjem slobodnog i sigurnog prostora teorijske, aktivističke, umjetničke i kulturne proizvodnje koji će doprinijeti vidljivosti različitih feminističkih praksi i tehnologija otpora. Regionalni ženski, feministički, queer festivali, medijski portali i inicijative pripadaju kontinuitetu feminističkih praksi na prostoru bivše Jugoslavije, ali istovremeno otvaraju polja za nova djelovanja.
Mrežu čine: Vox Feminae, Queer.hr i Libela.org iz Hrvatske; Feminiš, Novosadska Lezbejska Organizacija, ACT Women, BeFem i Centar za devojke iz Srbije; CURE i Queer Sport iz BiH; te LFU, Female’S’Cream, Pride Parade, Vstajniške socialne delavke, Mesto žensk i Rdeče Zore iz Slovenije.
Riječ je raznolikoj, rastućoj i za sad nedovoljno snažno povezanoj platformi čiji je cilj iskoristiti potencijale prostora jugoistočne Europe glede umrežavanja, razmjene znanja i vještina te umjetničke produkcije koja propituje pitanja roda u najširem društvenom smislu te dugoročno utječe na razvoj inicijativa koji se bave kreativnim rodnim praksama na ovim prostorima.
Plan je inicirati projekte, akcije i kampanje za neutraliziranje rodnih stereotipa u kulturnoj produkciji i društvu općenito te osmisliti pozitivne prakse koje se mogu koristiti kao model za redefiniranje rodnih aspekata kulturnih politika i primjer uspješne regionalne suradnje kojim će se povećati mobilnost, vidljivost i razmjena ideja.
Budući da se mreža sastoji od većih i manjih udruga, jedna od ideja, kako objašnjava Gabrijela Ivanov, je da velike organizacije, koje imaju više kapaciteta, rade fundraising za cjelokupnu mrežu te uključe one manje u svoje projekte i aktivnosti kako bi ih osnažili i pružili si međusobnu podršku. “Bitno je razmijeniti lokalne resurse, podijeliti iskustva i znanja kako bismo svi profitirali.”
Na nadolazećem sastanku Mreže, koji će se održati 12. studenog u sklopu 8. Vox Feminae Festivala, biti će prezentirane lekcije i znanja koje su predstavnice K-Zone i beogradskog Femixa usvojile prilikom studijskog posjeta Švedskoj i upoznavanja s tamošnjim feminističkim organizacijama i inicijativama. Gabe smatra da puno toga možemo naučiti od Šveđanki. “Jako je inspirirajuće vidjeti da stvari funkcioniraju,” kaže kroz smijeh.
Ida Östensson, Crossing Boarders
Upoznavanje inicijativa koje rade slične stvari ključna je za brži razvoj jer nam može ponuditi modele koje možemo preuzeti i prilagoditi našim uvjetima, lokalnom kontekstu i aktualnim problemima.
“Kod nas je sve u usporedbi s njima poprilično kaotično i neorganizirano, no kad bismo se bolje premrežili i posložili mislim da bismo bili jači i mogli ostvariti veći utjecaj,” smatra Gabe.
Pozitivne prakse iz Švedske, nastavlja, trebaju nas potaknuti da definiramo što specifičnije ciljeve, te da strateški osmislimo projekte koji će biti “catchy, kristalno jasni, jednostavni, kreativni i predlagati konkretna rješenja.” Jedan od pozitivnih i inspirativnih primjera svakako je organizacija Crossing Boarders koja radi prema ostvarivanju ravnopravnog i inkluzivnog društva. “Želimo stvoriti najbolje moguće društveno okruženje u kojem će svi pojedinci moći sudjelovati u skladu s vlastitim osobinama, sposobnostima, potrebama i željama,” stoji u opisu ciljeva organizacije.
Crossing Boarders u svom pristupu rješava različite oblike diskriminacije koje se mogu sabrati pod floskulu ‘Svi/e su dobrodošli/e’ jer se kod te rečenice marginalizirane društvene skupine samo nazivno uključuju, međutim u praksi, potrebni su dodatni koraci kako bi se oni/e uistinu i osjećali uključeno, i upravno na tim koracima na prilično inovativan način radi ova organizacija.
Akcija tetoviranja, FATTA!
Primjerice, kampanja FATTA! pokrenuta je nakon što je u nekoliko navrata sud u Švedskoj oslobodio muškarce osumnjičene za silovanje. Javnost, aktivisti/kinje i političari/ke odmah su reagirali, kritizirajući pravni sustav koji više legalizira seksualno nasilje nego što brani žrtve. FATTA! pokušava širiti svijest te doprijeti do javnosti kroz glazbu, kulturne događaje, prosvjede, diskusije i tematske večeri u različitim klubovima diljem zemlje. U sklopu kampanje, između ostalog, mogli ste se tetovirati s popustom ili dobiti privremene tetovaže, a istetovirao se čak i jedan od članova parlamenta na poziv su-osnivačice inicijative Ide Östensson.
Od planiranih projekata u sklopu Mreže valja spomenuti javnu kampanju pod pokroviteljstvom Švedskog instituta za povećanje broja glazbenica na festivalima u Srbiji, koja bi s kasnije trebala proširiti i u susjedne zemlje, uključujući Hrvatsku.
