Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti ili drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.
Temeljna zadružna načela:
- Dobrovoljno i otvoreno članstvo
- Demokratsko upravljanje članova
- Gospodarska suradnja članova – pravedna raspodjela
- Autonomija i neovisnost
- Izobrazba, osposobljavanje
- Međuzadružna suradnja
- Briga o zajedništvu
Tko je zadrugar?
Prema Zakonu o zadrugama zadrugar je fizička osoba i pravna osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana. Mora postojati određeni stupanj zajedništva u ostvarivanju interesa putem zadruge. Zadrugar mora poslovati putem zadruge, a ne samo sudjelovati u rezultatima poslovanja, u protivnom ne posluje sukladno zadružnim načelima.
Zašto osnovati zadrugu?
Pojedinačnim djelovanjem mali poljoprivrednik, obrtnik ili ribar često su presitni gospodarski subjekti da bi mogli ravnopravno i uspješno sudjelovati na tržištu. Osim toga oni ne mogu, uz redoviti posao koji obavljaju, uspješno i povoljno nabavljati repromaterijal, prerađivati i prodavati proizvode, voditi knjigovodstvo i obavljati druge popratne poslove. Zbog toga se više njih udružuje u zadrugu kako ne bi svaki pojedinačno morao plaćati knjigovodstvene usluge, već zadruga vodi knjige za sve; umjesto da pojedinačno nabavljaju repromaterijal na malo, zadruga nabavlja za sve na veliko i puno povoljnije; umjesto da svaki zadrugar sam investira u skupe alate i strojeve, investirat će se u zajedničke koji će biti vlasništvo zadruge, a u službi svih zadrugara prema potrebi. S druge strane, pojedinačni poduzetnik ima male kapacitete proizvodnje i nije zanimljiv velikim partnerima na tržištu, a kada se preko zadruge zajednički prezentiraju proizvodi više zadrugara ona postaje respektabilniji poslovni subjekt. Pravilima zadruge detaljno se utvrđuju međusobni odnosi zadrugara i zadruge, a svaki zadrugar na Skupštini zadruge ima jednako pravo glasa i odlučivanja.
Tko upravlja zadrugom?
Najviše tijelo zadruge je Skupština koju čine svi zadrugari. Svaki od njih ima jedan glas i odluke se donose na demokratski način, obično natpolovičnom većinom glasova. Skupština zadruge:
- donosi pravila zadruge,
- bira i razrješava upravitelja zadruge,
- odlučuje o raspodjeli, upotrebi te pokriću gubitaka,
- donosi financijsko izvješće zadruge,
- bira i razrješuje nadzorni odbor, odnosno druga tijela,
- donosi odluku o osnivanju i o pristupanju zadružnom savezu,
- odlučuje o drugim pitanjima predviđenim ugovorom o osnivanju zadruge, pravilima zadruge i zakonom.
Upravitelj/uprava zadruge vodi poslovanje zadruge tako što provodi odluke Skupštine, zastupa i predstavlja zadrugu, a poslovne odluke koje spadaju u djelokrug redovitog poslovanja upravitelj donosi samostalno. Upravitelj također ima obavezu ustrojiti, voditi i trajno čuvati Imenik zadrugara. (94 kB)
U kojim slučajevima zadruga nije najbolje rješenje?
Ako imate želju osnovati „svoju firmu“, biti sam svoj šef koji će samostalno donositi odluke i samostalno snositi posljedice svojih odluka, onda je rješenje za Vas obrt ili trgovačko društvo. Ako ste izrazit individualac, navikli da sve radite sami, zadružna načelo zajedničkog upravljanja moglo bi Vam biti prevelika prepreka i opterećenje. Vrlo je loša odluka osnovati zadrugu umjesto trgovačkog društva samo zato jer je tako jeftinije.
Koja je razlika između zadruge i trgovačkog društva?
Razlilka je u tome što u trgovačkim društvima koja su društva kapitala odlučuju samo većinski vlasnici kapitala. Dobit se maksimalizira na razini društva i pripada većinskom vlasniku kapitala, kao i pravo donošenja poslovnih odluka. U Zadruzi svi ravnopravno sudjeluju u poslovanju zadruge, odlučuju o svim bitnim pitanjima poslovanja i raspodjele dobiti. Sukladno Pravilima zadruge, dio dobiti se zadržava i ulaže u zadrugu, ali ona ne postoji radi svoje koristi već postoji zato da bi servisirala potrebe svojih članova.
Koja je razlika između zadruge i obrta?
Zadruge su pravne osobe (imaju OIB), a to svojstvo stječu registrirajcijom pri Trgovačkom sudu. Obrti nisu pravne osobe (ne dobivaju poseban OIB, već se koristi OIB vlasnika obrta), a upisuju se u Obrtni registar u nadležnim uredima državne uprave u županiji ili Gradu Zagrebu. Obrt se osniva brže i puno jeftinije, ali zato obrtnik za nastale obveze odgovara svom svojom imovinom, a zadrugar obično samo do vrijednosti članskog uloga. Obrtnici su obveznici poreza na dohodak i vode jednostavno knjigovodstvo (samo ako to žele mogu postati i obveznici poreza na dobit), a zadruga obavezno vodi dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Obrt izdaje R-2 i plaća PDV na naplaćeni račun, a zadruga izdaje R-1 i plaća PDV na izdani račun.
