Novu dokumentarnu seriju Superheroji: borba bez kraja (Superheroes: The Never-Ending Battle) u produkciji televizije PBS, koju je režirao Michael Kantor, na američkoj televiziji će se početi prikazivati 8. listopada i uključivat će intervjue s nekim od najvećih imena u svijetu suvremenog stripa kao što su Stan Lee, Todd McFarlane (Spawn), Len Wein (Wolverine) i Gerry Conway (The Punisher).
MacFarlane, Wein i Conway su sudjelovali na nedavno održanoj tribini s redateljem serije i odgovarali na pitanja o stripovskoj industriji i filmskim adaptacijama popularnih strip naslova. Između ostalih, postavljeno je pitanje ne duguju li autori stripova ne samo svojim čitateljima, već i društvu kao takvom, više ženskih i LGBTQ likova? Sudionici ove tribine smatraju da nije tako i da za raznolikost nema interesa, no stvarnost je sasvim drugačija. Stripovi sa ženskim i LGBTQ likovima u glavnim ulogama doživljavaju nevjerojatnu popularnost na internetu, dok popularni, mainstream autori smatraju da u njihovim pričama za takve likove još uvijek nema mjesta.
„Naša dokumentarna serija odraz je razvoja kulture u kojoj živimo. Žene i nacionalne i rasne manjine trpe marginalizaciju u povijesti, tako da su marginalizirane i u stripovima”, izjavio je Kantor. „Pogrešno je tipizirati superheroje ili im dati toliko različitih osobina da se sasvim zaboravi smisao žanra. To je kao da pitate zašto ne postoje srednjovjekovne priče o ženskim vitezovima. Zato što je bila samo jedna, Ivana Orleanska. Žanr stripova o superherojima je jednostavno ograničen na taj način”, bio je Conwayjev odgovor na nedostatak superheroina u popularnim stripovima. Da su superheroji uistinu stvarni, i da su uistinu isključivo muškarci, bilo bi sasvim legitimno uz pomoć fikcije proučavati kako bi se žene snašle u takvoj poziciji i kako bi ih njihova okolina prihvatila. Kao što je za ThinkProgress napisala Alyssa Rosenberg: ostajanje unutar uskih (rodnih, rasnih, ili bilo kakvih drugih) okvira vlastitog izmišljenog svijeta je izbor, a ne posljedica vanjskih utjecaja.
Sailor Moon, Wonder Woman i raznolikost
Sailor Moon, Wonder Woman i raznolikost„Što se tiče povećane raznolikosti u stripovima, svaki put kada imate ženski, crni ili homoseksualni lik i to tretirate kao definirajuću osobinu tog lika, minimalizirate sam lik i njegov potencijal”, smatra Len Wein, tvorac kultnog lika mutantice Storm iz stripa X-Men. Također je naglasio kako superheroje treba prvenstveno karakterizirati kao „ljudska bića”, a ne na rodnoj ili rasnoj osnovi. Raznolikost ne minimalizira potencijal priče; dapače, ako lik nije privilegirani bijeli muškarac, potencijal priče se proširuje i otvaraju se mogućnosti istraživanja kako se superheroj nosi s kulturološkim razlikama, ne samo kao osoba sa super moćima, nego i kao osoba koja ima drugačije podrijetlo od ljudi koji je okružuju.
„Do sada nije postojao strip 's porukom', ako hoćete, koji je uspio dobro zaraditi”, objasnio je McFarlane. „Ženski likovi koji funkcioniraju su jaki likovi, imaju dobru priču, a ako se tu i tamo pojavi lik koji je pripadnik neke manjine, taj lik isto tako funkcionira ako je dobar lik.” McFarlaneova tvrdnja da se priče s političkom porukom ne prodaju jednostavno ne drži vodu, piše Noah Berlatsky za The Atlantic.
Iron Man 3 i Vitez tame: Povratak, oba filma bazirana na stripovskim junacima, bave se političkim i kontroverznim temama kao što su orijentalizam, rasne predrasude i Occupy pokret, a oba su blockbusteri. Što se tiče samog medija stripa, dva najuspješnija stripa o (ženskim) superjunacima imaju jaku feminističku poruku. Sailor Moon japanske autorice Naoko Takeuchi bio je o sestrinstvu, girl poweru, i ženama koje se bore protiv zla i pobjeđuju. Sailor Moon je strip koji je jednim potezom u potpunosti transformirao američko tržište: zbog Usagi Tsukino i njezinih prijateljica sve više mladih djevojaka čitalo je stripove, a potražnja za japanskim stripovima bila je do tada neviđena.
Originalna Wonder Woman bila je još više politički angažirana. Njezin tvorac William Marston vjerovao je kako su žene bolje vođe od muškaraca, i njegovi rani stripovi bavili su se eksplicitnim feminističkim moraliziranjem. Tako je Wonder Woman bila predsjednica utopijske države, učila je djevojčice da mogu biti snažne i sposobne samo ako vjeruju u sebe, te je u jednom broju stripa čak morala uništiti klona Georgea Washingtona koji se trudio uvjeriti američku vladu da zabrani ženama sudjelovanje i ispomoć u pripremama za rat. Ovakva problematika je u četrdesetima prodavala tisuće primjeraka stripova, što daleko nadmašuje današnje brojke ideološki neobojenih stripova kakve Todd McFarlane crta.
Queer likovi i žene u stripovima na internetu
Queer likovi i žene u stripovima na internetuGerry Conway, tvorac Punishera, rekao je kako „stripovi prate razvoj društva, oni su odraz društva”. Problem je u tome, kao što piše Sarah Mirk za Bitch, da stripovi o kojima priča Conway nisu odraz društva. To jest, odraz su manjine koju čine većinom heteroseksualni bijelci. Dok divovi strip industrije DC i Marvel tek počinju davati veće uloge queer i ženskim likovima, autori stripova na internetu već godinama pišu priče s mnoštvom kompleksnih queer likova koji zastupaju gotovo sve nijanse na spektru roda i seksualnosti.
Možda autori kao što su McFarlane i Conway nisu nužno seksistički nastrojeni, ali njihov stav naspram medija u kojem rade i koji pomažu definirati zasigurno jest. Ovdje se ne radi samo o tome što čitamo u stripovima, već i o načinu na koji pisci reagiraju na svoju publiku i na opaske kritičara. Njihovi komentari da stripovi o superherojima nisu privlačni ženama znak su industrije koja je intelektualno i kreativno na umoru. Procvat stripova na internetu s feminističkim temama i snažnim ženskim likovima, s druge strane, pokazatelj je koliko je čitateljstvo zainteresirano za takve teme, te na kraju da je ženama svakako mjesto u stripovima, bile one heroine ili autorice.
Za one koji nisu upoznati s medijem stripa na internetu (webcomics) ili nisu sigurni gdje početi, složili smo listu pet feminističkih ili queer stripova koje možete čitati:
Danielle Corsetto autorica je stripa o djevojci Hazel koja se provlači kroz život uz pomoć prijatelja koji uključuju drag queena, oženjen lezbijski par, knjižničarku koja je domina, aseksualnog lika, i kaktus koji govori. Nove stranice stripa izlaze tjedno.
Roomie je hipi i promiskuitetna lezbijka kojoj je cimerica povučena Lillian. Od ostalih likova vrijedi spomenuti fantastična bića koja nastanjuju Lillianine živopisne, prekrasno crtane lucidne snove, te blizance Ramonu i Richarda, dominu i submisivca. Autorica Chloé C. nove stranice stripa objavljuje ponedjeljkom, srijedom i petkom.
3) Curvy
Strip 'za odrasle', Curvy prati avanture njujorčanke Anaïs Phalèse i njezine ljubavnice Faune Lokjom, princeze Svijeta slatkiša, te se bavi neobičnim likovima s kojima se djevojke susreću na svojim putovanjima svemirom. Ovaj seksi i smiješan strip za sada ima pet poglavlja, a nove stranice izlaze svake subote.
Antimony Carver je djevojčica koja je krenula u neobičnu i misterioznu školu Gunnerkrigg Court, a ovaj strip čiji je autor Tom Siddell prati njezine susrete s učenicima i profesorima u školi te stanovnicima šume Gillitie u neposrednoj blizini škole. Strip sadrži elemente iz različitih mitologija, fantastične zvijeri, i alkemičarske simbole i teorije, a nove stranice izlaze ponedjeljkom, srijedom i petkom.
5) Namesake
Namesake je priča o Emmi Crewe, ženi koja otkrije da ima moć posjećivati druge svjetove. Neki od njih su mjesta koja su joj poznata – čarobne zemlje koje je vidjela na filmu ili o kojima je čitala u knjigama. Njezina moć tjera ju na to da preuzme glavu ulogu u tim pričama i pokuša vratiti se kući. Autorice stripa su Isabelle Melançon i Megan Lavey-Heaton, a nove stranice izlaze svakog utorka, četvrtka i subote.
