Studentice povijesti umjetnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu u rujnu 2012. pokrenule su projekt nadopunjavanja Wikipedije potaknute nedostatkom informacija na internetu o značajnim građevinama, umjetnicima i našoj baštini uopće. Cilj projekta je, kroz suradnju s fakultetom, muzejima i drugim institucijama, približiti široj javnosti osnovne i provjerene informacije o hrvatskoj umjetnosti, arhitekturi i povijesti.
Studentice pišu članke o određenim temama koje, nakon konzultacija s profesorima, svake nedjelje objavljuju na Wikipediji, dok studentice kroatistike lektoriraju članke, a studentice anglistike prevode. Povodom nedavno održanog predstavljanja projekta u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske, razgovarali smo s jednom od voditeljica projekta, Ivanom Obradović.
Istraživanja pokazuju da većinu urednika na Wikipediji čine muškarci. Da li vi same unosite članke, kako ste savladale proces?
- Mi same unosimo članke bez ičije pomoći. Smatramo da smo u tijeku uspješnog savladavanja procesa; svake nedjelje nam se postavljanje članaka na Wikipediju čini sve bržim i lakšim. Još uvijek imamo neke nedoumice, no međusobnim konzultiranjem ih uspješno rješavamo. Proces sam po sebi nije toliko kompliciran, iako se mnogima na prvi pogled može takvim učiniti. Možda problem leži u Wikipedijinim uputstvima (barem što se hrvatske inačice tiče) koja bi mogla biti jednostavnija i detaljnije napisana.
- No, to i dalje ne objašnjava nedostatak žena urednica Wikipedije. Zanimljivo je da naš projekt zapravo 'muči' sasvim suprotan problem – naime, nedostaje nam muških sudionika u projektu, no nadamo se da će se uskoro i to promijeniti. Također je zanimljivo da našu publiku, sudeći po Facebook stranici projekta, čini 78% žena, tako da i tu možemo zaključiti da nam 'nedostaje' muške publike.
Zasad nemate, dakle, muških suradnika. Međutim, na odsjeku ima podjednako muških i ženskih predavača. Kako to objašnjavate, kuda nestaju sve povjesničarke umjetnosti?
- S obzirom da trenutno na našem projektu rade samo žene (od voditeljica projekta do autorica tekstova), dakle buduće povjesničarke umjetnosti, ne bismo mogli reći da nestajemo. Smatramo da je pozitivna činjenica da je podjednak broj muških i ženskih predavača na Odsjeku za povijest umjetnosti i da bi tome svi ostali odsjeci, ali i sva ostala područja djelatnosti trebala stremiti.
Kakva je podjela rada, kako funkcionirate kao tim?
- Wikipedia projekt ima trenutno šest voditeljica, a to su: Marijana Paula Ferenčić, Iva Jurlina, Marija Perkec, Josipa Prosinečki, Raša Savić i Ivana Obradović. Idejna začetnica, ujedno i glavna voditeljica projekta, je Jelena Tamindžija koja je trenutno na studentskoj razmjeni u Italiji. Osim voditeljica, u projektu sudjeluju i Ljiljana Logar, koja nam lektorira pristigle tekstove, Petra Šlosel, koordinatorica za prevođenje članaka na engleski jezik, te Karmen Čabrilo, koordinatorica za projekt Dubrovački ljetnikovci.
- Kao tim izvrsno funkcioniramo, a posao voditeljica čine različite aktivnosti u organizaciji samoga projekta, među kojima su najvažnije: slanje članaka lektorici, postavljanje članaka i slika na Wikipediju, prepiska sa suradnicima i profesorima, stavljanje poveznica i obavijesti na Facebook i Twitter, promoviranje projekta... Svaka voditeljica ima nekoliko zaduženja kojima se bavi ovisno o svojim obavezama na fakultetu, dakle tijekom svog slobodnog vremena, a ako je koja voditeljica u stisci s vremenom, ostale će joj rado pomoći.
Koliko ste tekstova do sada objavili?
- Do sada smo objavile 17 članaka. S objavljivanjem smo započele u rujnu prošle godine i od tada svake nedjelje objavljujemo po jedan članak. Nismo ni jednu nedjelju preskočile.
Čini mi se da su tekstovi o suvremenoj umjetnosti i teoriji u manjini (pisale ste, primjerice, o crkvi Majke Božje Koruške, Miroslavu Kraljeviću, Lokrumu i Beli Čikoš Sesiji). Postoji li među studentima/cama nedostatak interesa za to područje?
- Pošto je projekt još uvijek s obzirom na broj tekstova u povojima, ne možemo reći da se radi o nedostatku interesa. Štoviše, u početku je projekt bio osmišljen na način da se Wikipedija nadopunjava tako da se studenati podijele po određenim umjetničkim razdobljima s posebnim naglaskom na hrvatsku suvremenu umjetnost. Međutim, počeli su nam pristizati članci neovisno o toj podjeli, s obzirom na različite teme seminara koje su studenti imali, pa se o ideji sistematičnog popunjavanja zasad odustalo. No, u planu imamo podprojekt Razgovori s umjetnicima koji bi uključivao sastanke sudionika projekta s hrvatskim (suvremenim) umjetnicima, nakon kojih bi se pisali članci o njima i, naravno, objavljivali na Wikipediji.
S kojim poteškoćama se susrećete u radu?
- Zasad smo se susrele s nekoliko poteškoća u radu. Najveći problem je bio nedovoljan broj pristiglih članaka, odnosno nedovoljan broj zainteresiranih studenata, no možemo reći da zahvaljujući predstavljanju projekta u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske te medijskoj pozornosti od prošloga tjedna bilježimo povećan broj pristiglih članaka te se nadamo da će se taj pozitivan trend i dalje nastaviti.
Osim toga, kod pisanja nekih članaka prisutan je i problem teže dostupne literature, ali zahvaljujući suradnji s velikim brojem zagrebačkih muzeja i institucija koje nam omogućuju pristup svojim knjižnicama i tom problemu smo uspješno doskočile.
Nadalje, još nas povremeno znaju mučiti problemi tehničke prirode, osobito nedostatak adekvatnih reprodukcija da bi članak na Wikipediji bio do kraja upotpunjen, uglavnom zbog strogih Wikipedijinih pravila o autorskim pravima radi kojih postavljamo isključivo skenirane reprodukcije djela s istaknutim izvorom ili pak vlastite fotografije. Već smo spomenule problem nemogućnosti sistematizacije po određenom umjetničkom razdoblju, no nadamo se da ćemo s rastom broja pristiglih članaka postupno doprinijeti i sistematizaciji hrvatske umjetnosti po određenim razdobljima.
Planirate li nastaviti voditi projekt i nakon što završite fakultet ili ćete predati palicu mlađim kolagama/icama?
- S obzirom da je Wikipedia projekt prvenstveno zamišljen kao studentski projekt, nadamo se da će opstati još dugo vremena te da će mlađe kolegice i kolege biti dovoljno zainteresirani da i sami preuzmu voditeljske palice kada dođe tomu vrijeme.
Ovom prilikom bismo pozvali sve zainteresirane za dobrobit hrvatske umjetnosti i kulture da, neovisno o spolu, podrže Wikipedia projekt studentica i studenata povijesti umjetnosti.
Također, sve zainteresirane za uređivanje hrvatske Wikipedije htjele bi ohrabriti uz mali savjet tehničke prirode: kad god se nađete u nedoumici tijekom uređivanja članka, najjednostavnije je 'obratiti se' samoj Wikipediji za pomoć i pogledati kȏd nekog dobro napisanog članka. Uz malo upornosti i uspoređivanja uspješno ćete savladati problem.
Foto: Studenti povijesti umjetnosti - Wikipedia projekt (FB)
