Treća objavila poziv za radove na temu feminističkog pjesništva

Poezija nije luksuz. Poezija je vitalna potreba naše egzistencije. Ona stvara kvalitetu svjetla prema kojem usmjeravamo svoje nade i snove za preživljavanjem i promjenom, djelujući prvo u jeziku, onda u ideji, da bi na kraju dovela do konkretnih akcija”, napisala je Audre Lorde.

I zbilja, femističko pjesništvo upravo nas danas u okviru življene empirije razornih posljedica socijalno-političke krize u koju neminovno ulazi i okvir kulturne proizvodnje, uči novim principima kako umjetničke kreacije, tako i rekonceptualizaciji metodologije emocionalnog preživljavanja. Svaka pojedinačna kriza kulturne proizvodnje snažno utječe na sve vrste i discipline umjetničkog rada, a pjesništvo se i u regularnim proizvodnim uvjetima izdvaja slabašnim materijalnim potporama, konzervativnom izdavačkom politikom i relativno umjerenom vidljivošću. Istovremeno, upravo zbog navedenih kuturnih tendencija, feminističko se pjesništvo izdvaja svojom estetsko-etičkom žilavošću, sklonošću inovaciji i aktivističkom progresivnošću. Utoliko feminističko pjesništvo nije tek polje poetičkog istraživanja ljudske afektologije ili pak zamašnjak feminističke borbe, već i doprinos trajnom nagnuću novih artikulacija stvarnosti. 

Časopis Treća Centra za ženske studije otvara poziv tekstovima koji iznose analitički pluralitet spram autorskih i istraživačkih tendencija u feminističkom pjesništvu stare, srednje i nove generacije. Poseban su fokus broja suvremene tendencije i snažni novi glasovi u odabranom poetsko-aktivističkom polju od kojih je s jedne strane zamjetna pojava novog vala ispovjedne poezije, a s druge strane potreba za alteracijama pjesničkog okvira. Sublimirajući tekovine globalno-relevantnih pjesnikinja poput Sylvie Plath, Anne Sexton ili Adrienne Rich, javljaju se novi glasovi, pri čemu ovaj broj nastoji psebnu pažnju valja usmjeriti lirskim intervencijama i inovativnim tendencijama suvremenog feminističkog pjesništva: žanrovski pojačano hibridnom „plavom studiju“ Rachel Blau duPlessis, poeziji dramativnosti socijalnih kategorija Carol Ann Duffy, filozfskoj i političkoj ironiji Denise Riley, prevrednovanju ženske marginalnosti u djelima Kamale Das, Ingrid de Kok, Micere Githae Mugo i drugih postkolonijalnih pjesnikinja.

Posebno relevantnim ističemo sklonost (komparatističkoj, koliko i književno-povijesnoj, teorijskoj te socijalno-političkoj) analizi snažnih ženskih glasova srednje i nove generacije pjesnikinja južnoslavenskih prostora poput: Dorte Jagić, Ane Brnardić, Monike Herceg, Sibile Petlevski, Olje Savičević Ivančević, Tatjane Gromače, Staše Aras, Eveline Rudan, Nade Topić, Ivane Bodrožić, Ivane Buljan Legati,  Marije Dejanović, Darije Žilić, Maje Solar, Ane Ristović, Jasmine Topić, Danice Pavlović, Natalije Marković, Jelene Savić, Sofije Živković, Nadije Rebronja, Adise Basić, Šejle Šehabović, Tanje Stupar Trifunović i drugih.

Rok za dostavu zgotovljenih studija i eseja: 1. lipnja 2021.

Tekstove slati na adresu:  ngovedić@gmail.com; doroteau6@gmail.com


Povezano