Slijetanje letjelice Apollo 11 na mjesec, 20. srpnja 1969. godine, jedno je od najznačajnijih postignuća u povijest čovječanstva. Čuvena rečenica koju je Neil Armstrong izrekao prilikom stupanja na mjesečevu površinu citira se i danas, više od četrdeset godina kasnije. No, manje je poznato da Armstorngovo hodanje po mjesecu ne bi bilo moguće bez Margaret Hamilton, glavne softverske inženjerke na projektu Apollo.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća, poslovi poput programiranja smatrani su običnim unošenjem podataka, te stoga ‘ženskim’ poslovima. Zbog toga ne čudi da su na tim radnim mjestima gotovo isključivo radile upravo žene.
Hamilton je vodila razvoj softvera za praćenje leta na letjelicama programa Apollo. Sa samo 31 godinom dizajnirala je program koji je bio je dovoljno izdržljiv da savlada sve nepredvidljive uvjete na mjesecu i omogući sretno slijetanje. No, ona nije jedina žena koja je pomogla čovječanstvu da napravi svoje prve svemirske korake. U nastavku vam donosimo još četiri nedovoljno poznate žene koje su pomogle odvesti nas u svemirsku avanturu.
Katherine Johnson
Ova istraživačka matematičarka i fizičarka započela je svoju karijeru radeći u ‘bazenu’ s ostalim kolegicama, čitajući i analizirajući podatke iz crnih kutija aviona. Jednoga dana, dodijeljena je kao pomoć istraživačkoj ekipi i ubrzo ju je njeno znanje analitičke geometrije učinilo nezamjenjivom članicom dotad isključivo muškog tima. U svojoj bogatoj karijeri, izračunavala je putanje i orbite mnogih povijesnih svemirskih misija, uključujući i Apollo 11.
Dottie Lee
Lee je svoju karijeru započela 1948. godine, ubrzo nakon što je završila studij matematike. Njezin šef, Max Faget, ravnatelj odjela strojarstva, ubrzo je primijetio njen talent. Nekoliko godina kasnije postala je voditeljica termodinamičkih podsustava i pozvana je da održi predavanje na jednoj savjetodavnoj konferenciji. Održala je predavanje od 45 minuta o prijenosu topline na letjelici, nakon kojeg joj je je prišao jedan muškarac i rekao: “S obzirom na ovo što ste danas rekli, preporučit ćemo predsjedniku da lansiramo šatl”.
Ivy Hooks
Njezina karijera u NASA-i trajala je više od 20 godina, tijekom kojih je bila članica izvornog tima za dizajn letjelica, direktorica Johnson centra i direktorica strojarstva. “Kada se NASA-in centar preselio u Houston, prijateljičina majka je izrezala oglas u kojem je pisalo da NASA traži znanstvenice i inženjerke. Pretpostavila sam da misle na mene, pojavila sam se na vratima i rekla ‘želim se prijaviti za posao’.Tako sam došla u NASA-u” rekla je Hooks.
Catherine T. Osgood
Poput mnogih svojih kolegica, Osgood je svoju karijeru u NASA-i započela kao matematička pomoćnica. Iznimno je malo žena u to vrijeme radilo poslove inženjerki, no, ona je uspjela postati aeronautička inženjerka. Sposobnost spajanja u svemiru bila je od presudne važnosti, a njezina znanja na tom polju omogućila su uspješno slijetanje na mjesec.
Izvor: Refinery 29
