Nepoznati svijet američkih Indijanki (web)

Skupina američkih studenata provela je 18 mjeseci pišući o američkim Indijankama, umjetnicama, aktivistkinjama, odvjetnicama, policajkama, ratnicima, iscjeliteljicama i vođama. Njihovo istraživanje poprimilo je oblik časopisa i web stranice Native daughters koji je objavljeni lani, od strane Sveučilišta u Nebraski.

Nedavno je objavljen prateći nastavni plan i program koji se bavi temama iz časopisa Native daughters, te predstavljamo najinteresantnije činjenice koje sigurno niste znali o američkim Indijankama:

• Žene vode gotovo četvrtinu od 526 službenih plemena diljem SAD-a.
• Od gotovo 2 milijuna žena u američkoj vojsci čak 18 000 su Indijanke. Češće su izložene seksualnom zlostavljanju te imaju više šanse da razviju PTSP.
• Od 2003. godine porastao je broj Indijanki koje se prijavljuju na medicinske fakultete, najviše prijava bilo je 2007. godine – 77.
• Prva Indijanka koja je postala predsjednica nekog sveučilišta postala je 2007. godine  Cassandra Manuelito-Kerkvliet (pleme Diné) na sveučilištu Antioch.
• Cecelia Fire Thunder postala je prva predsjednica plemena Oglala Lakota. Borila se protiv nasilja nad ženama te za reproduktivna prava. Kada je savezna država Južna Dakota 2006. godine zabranila pobačaj Fire Thunder je objavila plan izgradnje klinike koja bi izvodila pobačaje na zemljištu rezervata, pa tako ne bi bila pod državnim nazorom. Plemensko vijeće spriječilo ju je u naumu tvrdeći da je prekoračila svoje ovlasti.

• Kratki biser Winone La Duke o kvaliteti života

  U kasnom 18. stoljeću žene Cherokeeja su posjedovale zemlju i imale pravo glasa u ratovima. To se promijenilo nakon što je mnogo zemlje prepušteno vladi SAD-a 1795. godine. Od sredine 1980-ih indijanske aktivistkinje rade na tome da vrate ženama moć.

• Umjetnine koje su izradile Indijanke, za razliku od mnogih njihovih sunarodnjaka, preživjele su bitku kod Little Big Horna, Wounded knee jedan i dva, a kasnije i Put suza (Trail of Tears, prisilnu migraciju plemena Cherokee) te politiku relokacije i terminacije (Relocation and Termination) sredinom 20. stoljeću koja je trebala zatrti neovisnost plemena i asimilirati ih u američko društvo. Te umjetnine odličan su podsjetnik na kulturnu raznovrsnost i izdržljivost i predstavljaju duh koji se bori protiv kulturnog uništenja.
• Časopis Ms. Ženom godine 1997. proglasio je ženom godine Winonu LaDuke (pleme Anishinaabeg, koja te godine izdala svoj prvi roman, Last Standing Woman.