Društvena mreža ljubitelja pisane riječi prigodno nazvana Goodreads (doslovno: dobro štivo), otvorena je za sve koji vole čitati, pisati, razgovarati o omiljenim knjigama i autorima, razmjenjivati mišljenja i preporuke, postavljati ili odgovarati na pitanja vezana uz knjige ili se pak žele povezati sa istomišljenicima iz zemlje i svijeta.
Goodreads vam omogućava da kreirate vlastiti profil koji uz osnovne podatke (ime/nadimak, mjesto, datum rođenja, hobiji, interesi) i sliku uključuje i vaše literarne preference: omiljeni autori i teme o kojima čitate, vrsta štiva iliti žanrovi itd. Ostali korisnici mogu pogledati vaš profil, komentirati, po želji poslati friend request.
No kao što samo ime stranice sugerira, cijela se priča ipak prvenstveno vrti oko knjiga, pa se tako od vas očekuje da marljivo bilježite što sve trenutno čitate (currently reading), što u bližoj ili daljnjoj budućnosti planirate pročitati (to read) a što ste već odavno apsolvirali (read).
Glavna atrakcija je svakako mogućnost kreiranje vlastitih virtualnih polica za knjige: sami određujete njihov broj i naslov, pa tako možete organizirati svoju virtualnu biblioteku prema žanru, autoru, preferenci, nacionalnoj književnosti, književnom razdoblju ili nekim drugim osobnim kriterijima (tipa lektira, (ne) preporučam, 1001-knjiga-koju-morate-pročitate-prije-nego-umrete… pustite mašti na volju!). Pročitane knjige možete ocjeniti (standardna skala od 1 – ‘nije mi se svidjelo’ do 5 – ‘nevjerojatno’), preporučiti ili napisati vlastiti osvrt.
Uz uređivanje polica, profil na Goodreads-u uglavnom nudi iste opcije kao i onaj na facebooku: foto album, bazu prijatelja, najave događaja, lajkanje omiljenih autora, knjiga ili citata itd. Ipak, čini mi se da za razliku od megapopularnog face-a gdje se korisnici uglavnom predstavljaju punim imenom i prezimenom kako bi ih svi poznanici i davno zaboravljeni prijatelji mogli brzo i lako naći, Goodreads je ipak manje orjentiran na promociju privatnog, a više na diskusiju, preporuku i razmjenu mišljenja.
Sustav marljivo bilježi svaki vaš posjet stranici, kao i brzinu kojom se popunjavaju vaše police, tako da ćete ispod slike na vašem profilu pronaći podatke o tome kako stojite na listi “naj korisnika”, “naj čitatelja” i “naj kritičara” za tekući mjesec. Ako ste poput mene, želja da popravite vlastiti poredak na listi naj čitatelja može vam biti dodatni poticaj za posjet lokalnoj knjižnici (da, prilično je besmisleno, ali čovjeka veseli!).
Uz obične smrtnike, svoje profile na Goodreads-u ima i velik broj autora, pa im možete ostavljati komentare ili poslati friend request (nisam osobno provjerila, ali navodno je Neil Gaiman jako susretljiv i pristupačan), pročitati njihove biografije, bibliografije ili se pridružiti njihovom fan klubu.
S obzirom na vaše literarne preference, na raspolaganju vam je velik broj raznih čitateljskih klubova i zajednica, od onih usko žanrovski specijaliziranih (npr. klub obožavatelja skandinavskog krimića) do vrlo općenitih (npr. klub entuzijastičnog naziva Books are My Life ili pak One Million Pages Per Lifetime). Svaki klub ima vlastiti forum, a neki (poput već spomenutog One Million Pages) u pravilnim razmacima biraju knjigu mjeseca ili tromjesečja za koju se očekuje da je svi članovi pročitaju te iznesu svoje dojmove, što je princip po kojem funkcioniraju i književni klubovi “uživo”. Najviše hrvatskih knjigoljubaca, njih 200-tinjak, je trenutno (veljača 2011.) u grupi “Croatia / Grupa za čitače iz Hrvatske”.
Tu su i mnogobrojni kvizovi o svim knjigama, autorima i temama koji vam mogu pasti napamet, kao i popularna trivia: navodno beskonačan niz pitanja koja postavljaju sami korisnici. Jedna od zabavnijih aplikacija je tzv. listopia: baza najrazličitijih top lista koje možete komentirati, dopuniti dodavanjem vlastitih sugestija ili, naravno, glasati. Top ljestvice su također izuzetno šarolike: od tradicionalnih top lista tipa “najbolje / najgore knjige ikad napisane”, preko top lista za pojedine žanrove (npr. najbolji gay vampire roman) ili autore, do prilično inventivnih, poput “Books I wish I had never read”, “Most depressing books of all time” ili “Best books to obsess over”.
Na kraju svake godine korisnice se pozivaju da glasaju za najbolje naslove u toj godini i zadaju si vlastite čitalačke izazove za iduću (How many books will you read this year? izazov).
Zaključak? Zabavno, ponekad i korisno (među hrpom komentara tipa “sviđa mi se” / “nije baš nešto” mogu se naći i doista kvalitetni osvrti na knjige s podacima o radnji, žanru i ciljanoj publici), no svakako primamljivo za sve knjigoljupce i poticajno za one koji su prestali iz tko zna kojih razloga uživati u čitanju.
