Objavljeno

5 feminističkih sukoba za početnike/ice

Judith Kiros (prva slijeva) i Mireya Echeverría Quezada (druga zdesna)

Ako ste nas pažljivo pratilie, sigurno ste već čitalie o hrpi zanimljivih stvari koje smo naučilie na ovogodišnjem Befem festivalu. Dvije feministkinje koje su nam se posebno dopale su novinarka i glavna urednica feminističkog časopisa Bang, Mireya Echeverría Quezada i Judith Kiros, književnica, kritičarka i pjesnikinja.

Osim spomenutog, djevojke su osmislile The Revenge Hour, podcast o vještičarenju, politici i kulturi, foukusiran na aktualna društvena pitanja ili razmišljanja njegovih autorica na koja ih potiču svakodnevne životne situacije.

“Podcast je u Švedskoj iznimno popularan, posebno u aktivističkim krugovima,” istaknula je Judith.

“Meni se osobno ova forma jako sviđa jer je istovremeno dosta neformalna i osobna, a opet adresira bitna društvena i politička pitanja,” dodala je Mireya i nastavila: “Uz to se može slušati bili kada i bilo gdje, dakle, znaš da te slušaju ljudi koje određena tema uistinu zanima.”

 Pitalie smo ih za neke praktične savjete, na što sve treba paziti kada se starta s novim podcastom.

“Svakako je super da uvijek govore iste osobe. Ljudi se naviknu na jedan glas i uspostave s njim nekakav, rekla bih čak i prijateljski odnos. Također, nije poželjno da govori više od dvije osobe, dosta je teško slušati razgovor između tri ili više govornika/ce,” kaže Judith.

“Super je i unaprijed smisliti temu i onda se s njom igrati. Tema može biti bilo što, od politike do tračeva. Recimo, najpopularniji podcast u Švedskoj vode dva tipa koji razgovaraju o svojim životima. Mi smo nešto ozbiljnije, ali se i dalje dosta zezamo,” kaže Mireya.

Budući da u The Revege Houru-u uglavnom govore o nekoj situaciji specifičnoj za švedski kontekst, za beogrdsku publiku odlučile su se na nešto općenitiju temu i pokušale nam ukratko objasniti kako izgleda tamošnja feministička scena.

 

◉Bijeli vs. nebijeli feminizam◉

 
U čemu je problem?

Mireya: U Švedskoj su bijele osobe norma. Nedavno je recimo nastala velika feministička debata oko jedne Beyoncéine reklame. Crnkinje su bile jako sretne jer su konačno dobile kakvu-takvu reprezentaciju u javnom prostoru.

Judith: Bijele su feministkinje, s druge strane, reklamu ocijenile iznimno seksističkom. Zašto?  

Beyoncé se naime, poučena vlastitim iskustvom, ovog puta pravovremeno informirala i ocijenila da se, unatoč klimatskim uvjetima,  u liberalnoj Švedskoj ne mora odijenuti slojevito.

Judith: Švedski je feministički pokret previše homogen; bijele feministkinje odbijaju priznati da unutar samog pokreta postoji hijerarhija, odnosno da su nebijele osobe vrlo često isključene i da isti njihove specifične probleme uzima u obzir onda kad mu koriste.

Kako problem riješiti?

Mireya: Za početak je nužno je osvijestiti da je svatko/svaka od nas internalizirao/la određenu dozu rasizma. Ako i sebi i drugima ovo priznamo, ne postajemo automatski loše osobe.

 A tko pobjeđuje?

Judith: Rekla bih da je izjednačeno, ali i to je neki pomak.

◉Lezbijski vs. strejt feminizam◉

 
U čemu je problem?

Mireya: Zapravo je riječ o pitanju koje feministički pokret ‘muči’ već desetljećima, a traje i dan danas.

Judith: Naime, lezbijke su dio feminističkog pokreta od njegovih početaka i redovito su stajale u prvim redovima na marševima i prosvjedima, čak i kada se nisu zagovarala prava koja se njih eksplicitno tiču.

Mireya: Fokus feminističke borbe u njezinom najširem i najvidljivijem obliku uglavnom je (bio) na reproduktivnim pravima žena; zalagao se i zalaže se, primjerice, za dostupnost kontracepcije, vrtićke skrbi, abortus…, pitanja koja zaobilaze velik broj lezbijki, ali koja su one prepoznale kao ključna u borbi protiv patrijarhata i spremno ih podržale.

Judith: Ipak, kada su na red došli ‘striktno lezbijski’ problemi, mnoge su se strejt feministkinje jednostavno oglušile. Pitanje koje se ovdje nameće jest – što se uopće računa kao feminističko pitanje? Jesu li to samo problemi bijelih stejt cisrodnih žena koje imaju djecu?

Kako problem riješiti?

Mireya: Stvar je opet po mom mišljenju u uključivosti.

Judith: Da, meni sve skupa sliči na neku svađu između dvije sestre koja se desila kada su bile tinejdžerke i koju nikako da prevaziđu.

A tko pobjeđuje?

Mireya: Mislim da su lezbijske već dobile!

◉Starije vs. mlađe feministkinje◉

 
U čemu je problem?

Judith: Stvar je zapravo prilično jednostavna: starije i mlađe feministkinje vrlo se često ne slažu. Zašto?

Mireya: Mislim da bi sve dalo svesti pod pitanje međusobnog poštivanja i uvažavanja. S jedne strane, starije feministiknije vjeruju da su napravile mnogo (što je apsolutna istina!), ali isto tako smatraju da njihove mlađe suborkinje ne cijene dovoljno trud koji je pritom bilo potrebno uložiti.

Judith: S druge strane, mlađe feministkinje dolaze s novim idejama, teorijama i pristupima oko kojih su ove starije u najmanju ruku skeptične. Evo jednog primjera! Relativno nedavno, u švedski jezik uvedena je rodno neutralna zamjenica hen. Iako je trebalo dosta lobiranja da se ovo konačno desi, jedna je od poznatijih starijih feministkinja odlučila cijelu stvar javno osuditi, izjavivši da spomenuta zamjenica dodatno potpiruje mržnju prema ženama.

Mireya: Mlađe feministkinje su na ovo u konačnici jednostavno odmahnule rukom i nazvale ju idiotkinjom.

Judith: Kako ćeš ti reagirati kad te jednog dana neka djevojka nazove idiotkinjom?

Mireya: [smijeh] Dostojanstveno! Prihvatila sam da stvari tako fukcioniraju. Barem mislim da jesam. [smijeh]

Kako problem riješiti?

Mireya: Hm… treba prije svega shvatiti da povijest feminizma nije nužno kontinuum i da feminizam iz dana u dan nanovo izmišljamo.

Judith: Da, mislim da starije feministkinje moraju prihvatiti činjenicu da su mlađe feministkinje ponekad prave genijalke!

A tko pobjeđuje?

Judith i Mireya: Mlađe feministkinje!

◉Trans feministkinje vs. cis feministkinje◉

 
U čemu je problem?

Mireya: Ključan je problem to što neke cis feministkinje smatraju da trans žene nisu ‘prave žene’. Što god ‘prave žene’ bile.

Judith: Ovo je još jedan od sukoba koji se proteže već jako dugo. No, fascinantno mi je da se 2015. u Švedskoj može desiti situacija u kojoj je trans ženama bio zabranjen ulazak u tzv. ‘žensku kuću’, siguran prostor u kojem se žene inače okupljaju i organiziraju različita predavanja, diskusije, kulturne sadržaje i sl.

Mireya: Čini mi se da je i ovdje uputno zapitati što sve spada pod ‘feminističko pitanje’.

Judith: Apsolutno! Trans žene su jedna od najmarginaliziranijih društvenih skupina, osobe koje su višestruko diskriminirane i jako često žrtve nasilja. Ja baš i ne dvojim oko toga je li ovo feministička stvar ili ne.

Kako problem riješiti?

Mireya: U zadnjih je par godina trans aktivizam postao puno vidljiviji u javnom prostoru. Mislim da je to dobar početak.

A tko pobjeđuje?

Judith: Pa dosta je teško procijeniti. Napravilo se dosta toga, ali mislim da cis feministkinje i dalje vode glavnu riječ. Ali vjerujem da će trans feministkinje pobijediti u budućnosti!

◉Lijevi vs. desni feminizam◉

 
U čemu je problem?

Judith: Najjednostavnije rečeno, radi se o različitim pogledima na problem patrijarhata i kapitalizma. Lijeve feministkinje smatraju da patrijarhat i kapitalizam dolaze u paketu, a desne da je patrijarhat odvojiv od kapitalizma, odnosno da se patrijarhat može dokinuti bez da se zadire u ekonomske odnose u društvu.

Mireya: Možda je jednostavnije stvar objasniti na konkretnom primjeru. Npr. švedske su liberalne feministkinje zahtijevale (i dobile!) novčanu potporu države za zapošljavanje kućnih pomoćnica. Taj je posao naravno jako loše plaćen i najčešće ga obavljaju siromašne žene, migrantkinje…

Judith: Dobar primjer je i Feministička stranka koja se zalaže za tzv. ‘kapitalizam s ljudskim licem’ i odbija se jasno ideološki pozicionirati.

Mireya: Da mi je vidjeti sliku tog ‘ljudskog lica’.

Judith: U Švedskoj smo došli do situacije u kojoj je postalo nužno zagovarati rodno ravnopravnost, bez obzira na ideološki predznak. Upravo se zato desnim feministkinjama plješće bez obzira što zapravo govore sranja.

Kako problem riješiti?

Mireya: Sagledati cjelokupnu sliku stvari. Bez da govorimo o ekonomskim nejednakostima nećemo daleko stići, odnosno riješit ćemo probleme samo privilegiranih skupina.

A tko pobjeđuje?

Judith: Ovo je možda najdepresivnija bitka. Desnica i dalje dobrano vodi.

 

Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Povezano