Od auto dijelova do uklanjanja očne mrene, njihovi izumi sežu stotinama godina unazad. Neke od njih nisu primile priznanje za doprinos tijekom života, dok su druge čak umrle u ime istraživanja, no utjecaj njihovih izuma živi i danas.
Mary Anderson – Auto brisači
Ideje se dosjetila tijekom posjeta New Yorku, primijetivši kako su vozači morali provirivati glavom kroz prozor da bi mogli vidjeti tijekom nevremena. Patent za gumenu polugu koju su vozači koristili pomicanjem ručke u autu, odobren joj je 1903. godine. Do 1916. godine postali su standardni dio auto opreme u SAD-u, a 1917. godine, Charlotte Bridgwood je unaprijedila izum i patentirala automatske brisače.
Ada Lovelace – programiranje
Poznata kao kći pjesnika Lorda Byrona, Adu je majka Annabella Milbanke poticala da se posveti matematici, što je 1800-ih bila rijetkost za ženu. Lovelace je sada naveliko poznata kao prva računalna programerka, a njezin rad postao je inspiracija za moderna računala.
Katharine Burr Blodgett – anti-refleksno staklo
Ne samo da je bila prva žena zaposlena u američkoj multinacionalnoj korporaciji General Electric, nego je izumila i nevidljivo staklo koje koriste kemičari/ke i fizičari/ke te u izradi kamera i mikroskopa. Kemičar Irving Langmuir poticao ju je na suradnju na projektima, a njezino otkriće tijekom nezavisnog istraživanja rezultiralo je izumom anti-refleksivnog stakla 1938. godine. Poput mnogih izumitelja/ica, Blodgett se tu nije zaustavila, nego je nastavila s izumom dimnih zavjesa, što je koristilo vojsci tijekom Drugog svjetskog rata štiteći ih od otrovnog dima.
Flossie Wong-Staal – metoda testiranja na HIV/AIDS
Flossie Wong-Staal pomogla je u otkriću virusa koji uzrokuje AIDS te je bila prva koja je detektirala HIV gene tako što je klonirala virus. Zajedno s timom suradnika/ca patentirala je metodu testiranja AIDS-a te nastavila raditi na liječenju onih koji/e imaju tu bolest.
Mary Walton – uređaj za smanjenje onečišćenja okoliša
Kasnih 1800ih, odobrena su joj dva patenta nakon što je izumila sustav koji može smanjiti emisije iz dimnjaka i vlakova. Njezin izum preusmjerio je onečišćenje u cisterne za vodu, odakle je ispušteno u sanitarni čvor. Također se proslavila izumom sustava za smanjenje zvučnih vibracija na željezničkim prugama.
Patricia Bath – lasersko uklanjanje očne mrene
Patricia Bath izumila je Laserphaco Probe za liječenje mrene 1980-ih, čime je postala prva afroamerička liječnica koji je dobila patent u području medicine. Sonda koristi laser za bezbolno uklanjanje očne mrene, za razliku od prethodne metode uklanjanja pomoću uređaja nalik na svrdlo. Uz to, osnovala je Američki institut za sprječavanje sljepila.
Anna Connelly – izlaz za hitne slučajeve
Anna Connelly je 1887. godine stvorila nešto što će spriječiti smrti mnogih u višekatnicama. Patentirala je vanjski izlaz za hitne slučajeve, što je zapravo bio most okružen ogradama s otvorima na kraju. Most je omogućio siguran bijeg iz jedne zgrade u drugu tijekom požara.
Rosalyn Yalow – radioimunotest
Godine 1959. Rosalyn Yalow surađivala je sa Solomonom Bersonom na izumu radioimunotesta (RIA), metode analiziranja jako malih količina biološki aktivnih supstanci, kao što su krv i tkivo. Jedna od najvažnijih upotreba bila je identificiranje virusa poput hepatitisa u krvnim grupama u svrhu prevencije njihova prijenosa. Metoda je također mogla odrediti učinkovite razine doza lijekova i antibiotika. Yalow je nagrađena Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu 1977. godine.
Stephanie Kwolek – aramidno vlakno
Uglavnom slučajno, Stephanie Kwolek je otkrila rješenje 1971. godine koje je pet puta jače od čelika, ali lakše, te otporno na koroziju. Poznato kao aramidno vlakno, sastojak se koristi u proizvodnji mnogi proizvoda za spašavanje života poput šljemova, prsluka otpornih na metke te visećih mostova.
Marie Curie – radij
Zajedno sa suprugom Pierreom otkrila je radij i polonij. Otkriće je bilo ključno za razvoj rendgenskih zraka. Nažalost, utjecaji radijacije tada nisu bili poznati, a pionirka radioaktivnosti umrla je posljedično tome. MSNBC…
