Objavljeno

Matematičarka Karen Uhlenbeck postala prva žena koja je osvojila prestižnu Abelovu nagradu

Foto: Andrea Kane, Institute for Advanced Study

Najprestižnija nagrada na području matematike po prvi je put dodijeljena ženi. Norveška Akademija objavila je da je dobitnica ovogodišnje nagrade Abel, koja se smatra Nobelovom nagradom na području matematike, profesorica Karen Uhlenbeck sa Sveučilišta u Texasu. Nagradu je dobila zbog svog značajnog doprinosa na području matematike i fizike.

Njezine teorije čine osnovu moderne teorijske fizike te su integralni dio istraživanja čestica i opće teorije relativnosti. Njezin rad je bio ključan za jedno od najvažnijih otkrića u fizici 20. stoljeća: pronalaženje veze između elektromagnetizma i nuklearnih sila. “Ta poveznica je za fiziku oduvijek predstavljala sveti gral, a otkrića profesorice Uhlenbeck omogućila su napredak na tom području”, komentirao je Jim Al-Khalili sa Sveučilišta u Surreyu.

Među ostalim značajnim radovima su i opisi kompleksnih oblika u apstraktnim, višedimenzijskim prostorima. Uz to, Uhlenbeck je jedna od pionirki u području geometrijske analize; osmislila je metode koje se često koriste u toj grani matematike. “Radila je na inovativnim stvarima kojih se nitko do tada nije sjetio te time stvorila novu granu matematike”, komentirala je Sun-Yung Alice Chang, matematičarka iz Sveučilišta u Princetonu i članica komisije za dodjelu Abelove nagrade.

Kako Nobeova nagrada na području matematike ne postoji, desetljećima se najprestižnijom nagradom smatrala Fieldova medalja, koja se dodjeljuje svake četiri godine mladim matematičarima/kama. Maryam Mirzakhani je jedina žena koja je osvojila Fieldovu medalju 2014. godine. Abelova nagrada, nazvana po norveškom matematičaru Nielsu Hendriku Abelu, predstavlja inačicu Nobelove nagrade za matematiku i dodjeljuje se od 2003. godine za najvažnija dostignuća na polju matematike.

Profesorica Uhlenbeck je počela objavljivati znanstvene radove u kasnim 30-ima, po čemu je bila u poziciji da bude nominirana za Fieldovu medalju. Međutim, za širenje njezinih ideja u struci je trebalo vremena. Godine 1983. je bila nagrađena s MacArthurovom stipendijom u iznosu od 204 000 dolara. Zatim, 1990. godine je postala tek druga žena koja je održala plenarno predavanje na Međunarodnom kongresu matematičara/ki. Iako svaki kongres obično ima od 10 do 20 plenarnih predavanja, ona su desetljećima pripadala samo muškarcima (Emmy Noether je 1932. godine bila prva žena koja je imala predavanje na tom kongresu).

Važno je napomenuti kako je profesorica Uhlenbeck tijekom cijele svoje karijere davala potporu drugim ženama u matematici. Nakon što joj je 2007. dodijeljena nagrada Američkog matematičkog društva za znanstveni doprinos, optužila je matematičku zajednicu za mali broj žena na vodećim pozicijama u polju. Za mnoge, njezina borba za veću raznolikost i ravnopravnost u matematičkoj zajednici je jednako važna kao i njezina znanstvena dostignuća.

Prevela i prilagodila: Morana Novak

Izvori: NY Times/New Scientist


Povezano