Udruga Zora otvorila je u knjižnici „Nikola Zrinski” Čakovec dvojezičnu izložbu Značajne žene Hrvatske i Francuske na kojoj je predstavljeno deset žena koje su učinile iskorak iz svojih tradicionalno im namijenjenih uloga i koje su u životu uspjele realizirati svoje želje i snove.
Odabrane žene su iz različitih povijesnih razdoblja, različitog društvenog statusa i profesija, međutim sve su one obilježile povijest na svoj način. Ove iznimne žene Hrvatice su: Slava Raškaj, Ivana Brlić-Mažuranić, Savka Dabčević-Kučar, Janica Kostelić i Elizabeta Toplek, a Francuskinje: Olympe de Gouges, Marie Curie, Simone de Beauvoir, Nikki de Saint Phalle i Edith Cresson.
Izložba je otvorena do 19. ožujka 2013.
Friderika Slavomira Olga Raškaj poznatija kao Slava Raškaj rođena je 1877. u Ozlju. Zbog svoje gluhonijemosti često se povlačila u samoću, tražeći mir u vrtovima i ozaljskim pejzažima. Svoj hendikep pretvorila je u vlastitu prednost te je dodatno razvila emocionalnost i tankoćutnost, što je vidljivo u njenom slikarstvu. Bila je majstorica tzv. plein aira, slikanja na otvorenom prostoru umjesto u ateljeu. Poznata je po svojim akvarelima. Njeni akvareli iz zrele faze su impresionistički, a najviše se pamti po svojim radovima «Autoportret», «Stari mlin», «Vodenica», «Proljeće u Ozlju», «Lopoči u botaničkom vrtu». Iako kao umjetnica marginalizirana za svoga života Slava je izlagala u Moskvi, St.Peterburgu i na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900.god.
Ivana Brlić Mažuranić jedna je od najpoznatijih hrvatskih spisateljica, a u svoje je doba bila je jedini ženski član Hrvatske akademije. Ivana je bila dobra poznavateljica slavenske mitologije iz koje je crpila inspiraciju za svoje priče i nezaboravne likove.
Bila je majka šestero djece, te se je školovala uglavnom privatno, poznavala je strane jezike i prevodila je s njemačkog i francuskog. Njeni likovi iz „Priča iz davnina” i „Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića” postali su sinonimima za ljudske moralne i osjećajne osobine, te traganjem za istinom i znanjem.
Savka Dabčević Kučar rođena je 6. prosinca 1923. god. i bila je političarka ispred svog vremena i pokret Hrvatskog proljeća 1971. dobrim je dijelom odredio pravac kojim će krenuti tadašnja država. Postala je simbolom tog pokreta uz Mika Tripalu te je dobila i nadimak «ruža Hrvatska».
Zalagala se za demokraciju, toleranciju i slobodnije tumačenje socijalizma. Bila je simbol novog nadanja i vremena, obrazovana sa znanjem stranih jezika i otvorena prema Zapadu. Bila je asistentica na Fakultetu ekonomskih znanosti za predmet Politička ekonomija u Zagrebu. Jedna je od prvih žena doktora ekonomije u Hrvatskoj.
Janica Kostelić rođena je 5. siječnja 1982. i najuspješnija je alpska skijašica u povijesti Zimskih olimpijskih igara. Osvojila je Svjetski kup 2001., 2003. i 2006. godine. Teško je uopće pobrojiti njene medalje, no nezaboravna je vožnja na vlastiti 24. rođendan na Sljemenu kada je skijala bez jednog štapa i rukavice koji su joj ispali na početku utrke iz ruku. Nije htjela razočarati vjerne navijače i ujedno je postigla treće mjesto.
Elizabeta Toplek ili popularno «teta Liza» rođena je 1924.god. u Donjoj Dubravi, u Međimurju. Najpoznatija je samouka pjevačica međimurskih narodnih pjesama, iznimnog glasa i karizme. Snimila je albume s Cinkušima i Ladom, te je sudjelovala na mnogobrojnim festivalima i smotrama folklora. Njezine međimurske pjesme su priče o ljudskim sudbinama, a interpretacije primjer i nadahnuće mnogima, posebice mlađim generacijama.
Olympe de Gouges spisateljica i francuska političarka rođena je 7. studenog 1748. god. u Montaubanu. Preko svojih tekstova razmatrala je mnoge probleme svog vremena: položaj žena u društvu, ropstvo, rastave braka i druge teme osjetljive za njeno doba. Smatrala je da su žene sposobne obavljati poslove tradicionalno povjerene muškarcima i tražila je u svojim spisima njihovo uključivanje u političke i društvene debate. Sastavila je Deklaraciju prava žena i građana, koja je trebala biti istovjetna Deklaraciji o pravima čovjeka i građana iz 1789. god., u kojoj zastupa jednakost civilnih i političkih prava obaju spolova. Smatra je se jednom od pionirki feminizma i simbolom pokreta za oslobađanje žena.
Marie Curie rodila se 7. studenog 1867. i ona je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu. Također je jedina žena pokopana u Panteonu u Parizu svojom vlastitom zaslugom. Diplomirala je fiziku i matematiku te započinje istraživanja o jednom novom fenomenu, kojeg naziva radioaktivnost. Zajedno s Pierreom Curiem, otkriva dva radioaktivna elementa, koja su nazvali radium i polonium. Ovo otkriće će im osigurati Nobelovu nagradu iz fizike 1903. Godine 1911. dobiva Nobelovu nagradu za kemiju zahvaljujući svome radu na polju radiuma i poloniuma. Bila je prva osoba koja je dobila dvije Nobelove nagrade za svoj znanstveni rad.
Simone de Beauvoir, filozofkinja, spisateljica romana, spisateljica memoara i francuska esejistica rođena je 9. siječnja 1908. Godine 1949. objavljuje knjigu Drugi spol, u kojoj odbija takozvanu prirodnu podređenost žena: «Ženom se ne rađa, već postaje». Osobito je sudjelovala u pokretu oslobađanja žena tijekom 70-tih godina. Godine 2008. utemeljena je u njenu čast nagrada Simone de Beauvoir za slobodu žena, koja nagrađuje osobe koje su promovirale slobodu žena u svijetu putem svojih djela ili svojih akcija.
Catherine Marie-Agnès Fal de Saint Phalle, zvana Niki de Saint Phalle, francuska umjetnica, slikarica, kiparica, režiserka, rođena je 29. listopada 1930. Poznata je po svom performansu Tirs u kojem publici daje aktivnu ulogu u stvaranju umjetničkog djela. Niki također duguje svoju reputaciju skulpturama «Nanas» preko kojih razmišlja o položaju žena u društvu. Angažirana u udruženju AIDS, napisala je i ilustrirala knjigu o SIDI nazvanu AIDS: You can't Catch it Holding Hands. Sa svojim sinom realizirala je crtani film na temelju te knjige.
Édith Cresson, francuska političarka, rođena je 27. siječnja 1934., prva je i dosada jedina žena premijerka u Francuskoj. Godine 1988. postaje ministricom Europskih poslova, a sudjeluje također u pregovorima za uspostavljanje Schengena. Od 2001. godine, predsjeda Zakladom za škole, koja pomaže mladim da se integriraju u poslovni svijet. Dok je bila ministrica poljoprivrede trpjela je pritisak poljoprivrednika koji su smatrali da jedna žena na čelu tog ministarstva odražava stav prezira vlasti prema njima, i da će žena loše braniti njihove interese u Bruxellesu. Kada je bila premijerka morala se često suočavati sa seksističkim napadima, kako od strane opozicije tako i njenog vlastitog tabora.
