Biti žena i vrlo uspješna u astrofizici vjerojatno je samo po sebi dovoljno rijetka kombinacija da privuče određenu dozu zanimanja javnosti. Ako ste uz to i Pakistanka u Americi te ponosna lezbijka i samohrana majka, a nedavno ste svojim radom značajno doprinijeli dokazivanju gravitacijskih valova i konačnoj potvrdi 100 godina stare Einsteinove teorije relativnosti, možete računati s tim da više nećete moći proći neopaženo. Upoznajte Nergis Mavalvalu!
Iako je i sam Albert Einstein prilikom postavljanja teorije iskazao sumnju u dokazivost fenomena, Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory (LIGO), znanstveno-istraživačka kolaboracija MIT-a i CalTech-a, to je uspješno učinila. LIGO čine najveći obzervatorij gravitacijskih valova i stotine istraživača/ica čiji su dugogodišnji napori odigrali ključnu ulogu u detekciji i nakon gotovo 100 godina pružili dugo iščekivanu potvrdu Einsteinovih predviđanja.
Istraživački put Nergis Mavalvale u kontekstu navedenog otkrića može se pratiti od 1997. godine i postdoktorskog studija na CalTechu za vrijeme kojeg se bavila razvojem instrumenata za detekciju gravitacijskih valova. Kada se tri godine poslije priključila LIGO-u, njezin primarni cilj je bio rad na visoko osjetljivim senzorima namijenjenim detekciji gravitacijskih mreškanja nastalih kao posljedica kolizije dviju crnih rupa prije 1,3 milijardi godina.
Nergis se usmjerila na usavršavanje laserskog inteferometra s dva jednako udaljena ogledala kod kojeg bi se djelovanjem gravitacijskih valova pojavio određen nesrazmjer u udaljenosti i reflektirajućim svjetlosnim snopovima zbog kojeg bi do detektora došla određena količina svjetlosti koja bi u situaciji potpunog mirovanja izostala jer bi se jednaki svjetlosni snopovi poništili.
''Velik dio posla je usmjeren na to da se pobrinemo da ogledala stoje mirno, dovoljno je sitno odstupanje da svjetlosni snop promaši svoj cilj'', istaknula je Nergis osvrnuvši se na svoj doprinos- izradu automatskog sustava poravnanja koji je ukomponiran u LIGO. Za svoj istraživački rad je 2010. godine dobila nagradu (poznatu kao genius grant) u iznosu od pola milijuna dolara i priznanje od strane MacArthur Fellows Programa.
Nergis je sa svojom obitelji u SAD došla već kao tinejdžerica, a kada govori o odrastanju i formiranju svojih profesionalnih interesa, ističe kako je u obitelji imala punu podršku te da roditelji nikad nisu smatrali da bi njoj ili njezinoj sestri nešto bilo nemoguće zato što su žene. One karakteristike koje ju smještaju na margine društva Nergis smatra korisnim utoliko što je ''manje ograničena različitim pravilima''.
Unatoč tome što ju u rodnom Pakistanu danas slave kao heroinu i veličaju njezina profesionalna postignuća, korisno je zapitati se na koji način Nergis - lezbijku, samohranu majku i ne-muslimanku, predstavljaju pakistanski mediji te može li cenzura ključnog dijela njenog identiteta uz istovremeno isticanje njenih profesionalnih uspjeha zvučati ikako drugačije osim licemjerno, naposlijetku, kakvu poruku takva cenzurirana verzija Nergisinog uspijeha šalje djevojkama i mladićima u Pakistanu?
I sama Nergis se osvrnula na situaciju i istaknula:
''S obzirom da sam dobila puno pozornosti u Pakistanu, želim vam poručiti da bi svatko trebao moći uspjeti, neovisno o tome radi li se o ženi, pripadniku/ci religijske manjine ili pripadniku/ci LGBTIQ zajednice, takve stvari bi trebale biti beznačajne! Svatko bi trebao biti sposoban za postizanje velikih stvari, a ja sam, kao pripadnica svake od navedenih skupina, živi dokaz da se uz pravu kombinaciju okolnosti sve može''.[I.A.] NewNowNext...
