Objavljeno

Angela Carter – Noćna mora Walta Disneya

“Voditi besprijekoran život za ženu je daleko lakše nego za muškarca; sve što mora učiniti jest izbjegavati seks kao da je kuga.”

Angela Carter je, moglo bi se reći, noćna mora Walta Disneya, jer vraća bajkama njihovu žestinu i sirovost, sadizam i beskompromisnost”, napisala je u predgovoru hrvatskog izdanja knjige Krvava odaja Petra Mrduljaš.

Spisateljica i novinarka Angela Carter je rođena u engleskom gradu Eastbourneu 7. svibnja 1940. godine. Po završetku srednje škole počela je pisati za novine Croydon Advertiser, što je na neki način predodredilo njezinu karijeru. Kasnije je upisala studij engleske književnosti, a u 70-ima i 80-ima kao rezidencijalna spisateljica gostuje na sveučilištu u Sheffieldu, Adelaideu, East Angliji. 

Carter je uistinu plodna autorica, što dokazuje i raznovrsnost žanrova u njenom opusu. Osim što su joj novinarski članci objavljivani u The Guardianu, The Independentu i New Statesmanu (skupljeni kasnije u knjizi Shaking the Leg), bavila se i pisanjem romana, kratkih priča, poezije, drame, ali i književnosti za djecu. Usto, radila je i kao urednica i prevoditeljica sa njemačkog i francuskog (prevodila je Perraultove bajke).

Nadrealizam, magični realizam, gotički horor, znanstvena fantastika, satira i apsurd samo su neki od elemenata koji se pronalaze u njezinim radovima. Teme kojima su bavi često se tiču problematike spola, nasilja i moći.

Time se, primjerice, bavi u romanima Noći u cirkusu (1984.) i Strast nove Eve (1977).

Scena iz film “Tha Magic Toyshop”

Ovdašnji je čitatelji najbolje mogu znati po romanu Čarobna prodavaonica igračaka koji govori o o petnaestogodišnjoj djevojci Melanie kojoj se život smrću roditelja naglo promijeni.

Neke od svojih kratkih priča je adaptirala za radio, a dvije su joj knjige adaptirane za film: The Company of Wolves (1984) i The Magic Toyshop (1987). Autorica je kontroverznog kratkog filma The Holy Family Album.

Ipak, valja posebno izdvojiti 1979. godinu kada su izdana dva njena najpoznatija rada – već spomenuta Krvava odaja i esej Sadeovska žena i ideologija pornografije.

Krvava odaja je zbirka kratkih priča koja ju je proslavila i van europskih kulturnih krugova. U tom djelu Carter iščitava popularne narodne priče, mitove i bajke kroz feminističku i psihoanalitičku perspektivu.

“Bajku vraća u oblik kakav je imala prije negoli su je Charles Perrault i braća Grimm prilagodili normi i ukusu građanskoga društva, ali ju i osuvremenjuje, dajući dobro nam poznatim likovima – kojima je konvencijama žanra oduzet glas ili im je pak dana prevelika moć – neke druge ishode i izbore”piše Vatroslav Miloš za Kulturpunkt.

Esej pak donosi intrigantan pogled na djela Marquisa de Sadea s kojim se ne bi (i nisu) složile mnoge feministkinje. Radi se o obrani njegova lika, ali i o obrani seksualnosti. De Sadea vidi kao jednog od prvih autora koji ulogu žene nije vidio isključivo u reprodukciji.

Godine 1984. za svoj roman Noći u cirkusu dobila je književnu nagradu James Tait Black Memorial Prize. Kritičari kao najbolje djelo često navode roman Wise Children koji je napisala 1991. godine. Roman prati život dviju sestri blizanki, Dore i Nore, a priča započinje na njihov 75. rođendan.

Autoricu, koja je umrla u Londonu u 51. godini života, časopis The Times uvrstio je na 10. mjesto liste 50 najboljih engleskih pisaca nakon 1945. godine. Povodom njene smrti poznati književnik Salman Rushdie je napisao:

“Angela Carter je velika književnica. Ponavljam to jer je unatoč svjetskoj reputaciji, ovdje u Britaniji nekako nije uspjela dobila zasluženo priznanje. Naravno, mnogi su pisci znali da je ona bila jedinstvena pojava kakve nema na planeti, kao što su to znali i mnogi očarani, nadahnuti čitatelji. (…) Tužno je što pisci moraju umrijeti da bi dobili svoje mjesto u panteonu. Naravno, Angela Carter je znala tko je ona. No, mogli smo joj, glasnije i češće, reći da to znamo i mi .”


Povezano