Na pitanje tko je najuspješnija poslovna žena u Hrvatskoj prošle je godine najčešći odgovor bio Jadranka Kosor. Da se ovo istraživanje kojim slučajem provodi sada vjerojatno bi ih puno manje tvrdilo da je Jaca uspješna, no ispitanici bi se našli pred istim problemom kao i većina prosvjednika i ostalih koji je žele maknuti s vlasti, a ne znaju koga bi stavila na njeno mjesto. Naime, uz Jadranku Kosor među odgovorima ispitanika istraživanja najčešće su se nalazili fiktivni likovi, Miranda iz serije Seks i grad, te odvjetnica Ally McBeal. Hrvati se u anketi jednostavno nisu mogli sjetiti skoro niti jednog drugog imena uspješne domaće poslovne žene. Kako bi se i sjetili kad ih na višim menadžerskim pozicijama gotovo i nema. Odnosno “samo šest posto žena je na rukovodećim mjestima velikih tvrtki” tvrdi Elvira Milivić Budeš, vlasnica tvrtke Filaks, koja je 3. ožujka organizirala drugu konferenciju Žene – lideri novog doba.
Situacija sa ženama na vodećim pozicijama bitno se ne razlikuje ni u ostatku zapadnog svijeta. Samo u SAD-u, Kanadi i Švedskoj žene čine većinu zaposlenih, no na direktorskim mjestima velikih korporacija Amerike i Europe ih je svega 3%. Prema istraživanjima koje je na konferenciji iznio profesor Ekonomskog fakulteta i HSLS-ovac Velimir Srića u Italiji i Velikoj Britaniji čak polovica muškarca odbija i samu pomisao da ima ženu za šefa, dok u SAD-u i zapadnoj Europi među direktorima velikih korporacija je svega 3% žena. S druge strane muškarci donose samo 17% odluka pri kupovini, jer žene su te koje u 60% slučajeva odlučuju čak i to koji će automobil obitelj kupiti.” Srića tvrdi da je “razlog malom broju žena na rukovodećim položajima je i prihvaćanje tradicionalnih ‘ženskih uloga’, nezainteresiranost za rukovodeće položaje i poslovnu karijeru”. Otkrio je i još neke široj javnosti nepoznate podatke koje, kako je sam rekao, se srami naglas i pročitati:
Naime, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, koje se hvali svojom novom strategijom razvoja ženskog poduzetništva je u posljednje tri godine izdvojilo samo 13 milijuna kuna na 1655 obrta i trgovačkih društava u vlasništvu žena, dok je isto to ministarstvo u jednoj godini dalo 7,5 milijuna direktoru Kamenskog koji se nije udostojio izdvojiti niti za plaće i doprinose radnicima.
Situaciju sa ženama u Hrvatskoj možda najbolje opisuju rezultati Pulsovog istraživanja koje je na konferenciji predstavila Maja Ćuk. Prosječna Hrvatica se ne bavi sportom, ne ide u kino i ne putuje u inozemstvo, vrlo rijetko (a često i nikad) se koristi internetom, Bog i obitelj su joj najvažnije stvari u životu, sluša Narodni radio, a o svijetu i životu se informira pomoću dnevnih novina 24 sata. Ima između 40 i 49 godina, supruga i najvjerojatnije živi u Zagrebu i okolici s plaćom od 2000 do 4000 kuna, kupuje proizvode koji su jeftini ili imaju dobru reklamu, iako svakodnevno kuha ne vodi previše računa o zdravoj prehrani, ne vozi automobil svakodnevno i vrlo vjerojatno nema kreditnu karticu.
Kategoriju liderica čini svega osam posto žena, imaju između 30 i 39 godina, fakultetsku naobrazbu, svakodnevno se služe internetom, u slobodno vrijeme konzumiraju kulturne sadržaje, čitaju, odlaze na tečajeve i dodatne edukacije,vole putovanja u inozemstvo i aktivan odmor, shopping centri im ništa ne znače i ne kupuju proizvode samo zato jer su jeftini, imaju dobru reklamu ili ničemu ne koriste već im je najvažnija njihova kvaliteta. Vježbaju i dosta paze na ishranu zahvaljujući prosječnoj plaći od 4000 do 6000 kuna.
Na konferenciji se dosta govorilo i o razbijanju staklenog stropa, fenomenu nastalom 80-ih koji opisuje neformalne prepreke koje ženama onemogućuju da dođu do top menadžmenta. Naime žene su često na pozicijama srednjeg menadžerskog sloja no proboj na vrh za njih je gotovo nemoguć. ” Diskriminacija dosta ovisi o percepciji jer 70% žena je zadovoljno svojom pozicijom, a 60% žena je zadovoljno svojom plaćom, iako su svjesne da su muškarci za isti posao bolje plaćene. Za takve žene stakleni strop ni ne postoji” tvrdi Nataša Trojak, direktorica tvrtke Abaculus znanje koja se bavi poslovnim savjetovanjem i usavršavanjem.
Na konferenciji su o ženskom liderstvu su također govorili Mirela Španjol Marković iz Ciceron Komunikacije, poslovna coachica i vlasnica tvrtke Misliona Elena Cvjetković, Drago Vručinić iz Zaklade Zamah. U sklopu panel rasprave komunikacija između muškaraca i žena sudjelovali su poznati PR-ovac Krešimir Macan, bosanskohercegovačka menadžerica za upravljanje ljudskim resursima Nadira Duraković, voditelj integriranih medijskih rješenja, 24 sata Kristijan Matijašević, te izvršna direktorica Gastro grupe Ivana Vidušin.