Razgovor povodom stvaranja digitalnog arhiva Centra za ženske studije

Centar za ženske studije 19.12.2018. organizirao je predstavljanje rezultata nastalih unutar projekta Dokumentiranje ženskih doprinosa suvremenoj kulturi i umjetnosti koji se provodio iste godine uz potporu zaklade Kultura nova, te širu diskusiju o arhiviranju organizacijskog pamćenja i digitalizaciji građe s aktericama_ima drugih organizacija.

Svrha projekta bila je dokumentirati manje poznate ženske doprinose vaninstitucionalnom obrazovanju, kulturi i umjetnosti nastale u okviru Centra za ženske studije, s naglaskom na razdoblje djelovanja 1995. – 2005. godine, ali uz evidentiranje i dokumentiranje i dijela kasnije nastalih radova. Cilj je bio sustavno organiziranje građe i izvora za nova istraživanja, te prenošenje edukativno aktivističkih i kulturno umjetničkih djela u nove formate i digitalne zapise, kao i predstaviti stručnoj javnosti ali i najširoj publici dio relevantne građe koja se vezuje uz djelovanje Centar u navedenom razdoblju.

U projektu se polazi od stajališta kako je čin arhiviranja i dokumentiranja iznimno važan diseminacijski mehanizam vaninstitucionalne feminističke proizvodnje znanja, kao i kritičko promišljanje marginaliziranih tema koje propituju dominantne društvene prakse i konzervativne pozicije koje održavaju status quo.

Budući da potreba za sustavnim obradom takve građe nije prepoznata u pravno-institucionalnom okviru arhivske djelatnosti te još uvijek ne postoji jasna nadležnost za sustavno i trajno prikupljanje građe koju proizvode organizacije civilnog društva, dodatno je trebalo istražiti mogućnosti doprinosa organizacija civilnog društva i neovisne kulturne scene u arhiviranju ženskog iskustva i obradi takve građe. Budući da se ovim projektom tek započinje s osmišljavanjem i uspostavljanjem metodologije dokumentiranja feminističke suvremene historije, unutar ovoga projekta odabrani su paradigmatski primjeri iz najranijih godina razdoblja djelovanja Centra za ženske studije koji dokumentiraju djelovanje i stvaralaštvo žena u navedenom razdoblju.

Predstavljanje rezultata povod je i širem razgovoru s drugim aktericama_ima organizacija civilnog društva o važnosti dokumentiranja neovisne kulture, radničkih borbi i djelovanja civilnoga društva te izazovima koje ove politike i prakse donose. U diskusiji će se otvoriti teme o organizacijskom pamćenju i arhiviranju iskustva iz feminističko povijesne perspektive; osvrnut će se na kontekste u kojima se digitalizacija odvija u organizacijama neovisne kulture i civilnog društva; čuvanje dokumenta koji imaju trajnu vrijednost, na probleme dostupnosti građe OCD-a kao istraživačkog materijala; arhiviranje radničkih borbi i akcija od 1990-tih do danas te njihovoj interpretaciji, o primjerima dobre prakse dokumentiranja itd.

Sugovornici_e su bile/i: Sandra Prlenda iz Centra za ženske studije, Tomislav Medak (Multimedijalni institut MaMa), Nikolina Rajković (BRID), Tomislav Mokrović (Dokumenta, Centar za suočavanje s prošlosti), te Dunja Kučinac (Centar za dokumentiranje neovisne kulture).
Razgovor će moderirati Jasminka Pešut, voditeljica istoimenog projekta Centra za ženske studije.


Povezano