Mnoge od nas upitane su: 'Jeste li feministkinja?', i dok neke samouvjereno odgovaraju da, druge nisu sigurne trebaju li na to pitanje uopće odgovoriti. Na pitanje što znači biti feminist/kinja u današnjem društvu, u intervjuu za časopis Smart Girls Guide, odgovara stoga Shelby Knox, jedna od najutjecajnijih suvremenih feministkinja.
Mnoge od nas upitane su: 'Jeste li feministkinja?', i dok neke samouvjereno odgovaraju da, druge nisu sigurne trebaju li na to pitanje uopće odgovoriti. Na pitanje što znači biti feminist/kinja u današnjem društvu, u intervjuu za časopis Smart Girls Guide, odgovara stoga Shelby Knox, jedna od najutjecajnijih suvremenih feministkinja.Knox je zaslužna za organizaciju brojnih treninga, radionica i prosvjeda u ime reproduktivne pravde i seksualnog zdravlja, a o njezinom odrastanju i transformaciji od konzervativne kršćanke do liberalne kršćanke i feministkinje govori dokumentarni film The Education of Shelby Knox, koji je 2005. nagrađen na Sundance film festivalu.
Feminizam je, za nju, „prepoznavanje vlastite boli i borbe u glasu drugih žena, te isto tako uviđanje kako je s tobom i s njima sve u redu, ali zato nešto nije u redu sa svijetom koji želi da mislimo suprotno”.
Dosadašnja feministička borba eliminirala je brojne očiglede seksizme, a na nama je danas da prepoznamo i borimo se protiv onih suptilnijih. U tom smislu, objašnjava Knox, jedna od najvećih prijetnji ženama njene generacije jest činjenica da su nas tijekom odrastanja učili kako je feminizam postigao svoje ciljeve i da više nije potreban, a ta nas laž, koliko god bila ugodna, vodi uvjerenju da su prepreke s kojima se suočavamo u životu individualni nedostaci, a ne sustavni problemi.
Borba ni u kom slučaju nije gotova, što znači da moramo raditi i na proširenju shvaćanje ženskih problema, koji su često percipiraju kao oni povezani s roditeljstvom, reprodukcijom i kvantitativnim nejednakostima poput razlike u plaći, a uistinu uključuju i brojne druge.
Feministički problemi su, smatra Knox, i rasizam, homofobija i transfobija, prava imigranata i politika hrane i okoliša, te zaključuje, „ako te interesira neki problem, on je i feministički, zato što svi jesu”.
Također, internet smatra vrlo važnim za suvremeni feminizam. Budući da mlade generacije intenzivno koriste Facebook i Twitter, internet se pokazao kao izvrsno mjesto za podjelu iskustava, podršku i organizaciju. Osim toga, pomogao je smanjiti prepreke sudjelovanju, zbog čega imamo priliku čuti puno veći i raznolikiji raspon glasova, te doznati za i učiti od mnogobrojnih organizacija diljem svijeta, za koje inače možda nikad ne bismo saznale.
Naglašava zato da četvrti val feminizma nije zanemario offline organizaciju, nego da ima i svoju vrlo važnu online komponentu.
Stereotipizaciju pak feministkinja kao mrziteljica muškaraca smatra rješivom. „Radila sam s mnogim nevjerojatnim mladim feministkinjama iz cijele zemlje koje se bave interesantnim, uzbudljivim i inovativnim projektima, i tek kada počnemo uzdizati takve primjere umjesto fokusiranja na stereotipe koji nikada nisu bili istiniti, moći ćemo ih nadići”. [M.K.]
