Feministički pokreti u Latinskoj Americi su zadivljujuće raznovrsni, dok u Urugvaju feministi/kinje organiziraju kampanje protiv WhatsApp bullyinga i online mačizma, u El Salvadoru se bore protiv zastarjelih i drakonskih zakona prema kojima ženi kojoj se dogodi spontani pobačaj prijeti zatvorska kazna.
Portal Fusion donosi profile 18 mladih feministkinja iz Latinske Amerike koje imaju štošta za reći o tome što muči žene u njihovim državama te što znači biti feministkinjom u mačističkom društvu, a mi izdvajamo sljedećih šest.
Sophia Pierre-Antoine (23), Haiti
„Biti feministkinja na Haitiju znači uvijek razmišljati u kontekstu klase i rase.“
Kad je Haiti 2010. godine pogodio potres, na državnoj razini poznati lideri/ce pokreta za prava žena izgubili su svoje živote, a kada se krenulo u ponovno pokretanje društvenih inicijativa, ženski su glasovi uglavnom bili odsutni. Mnoge inicijative propale su jer nisu uzimale u obzir stvarne potrebe žena, djece i njihovih zajednica, pojašnjava Sophia.
Žene su tretirane kao drugorazredne građanke, a osobito u periodima teških ekonomskih kriza, imaju ograničen pristup kvalitetnom obrazovanju. Također, obiteljsko nasilje i seksualno zlostavljanje su normalizirani, niz žena svake godine umire zbog neadekvatne pre- i post natalne skrbi i kod kuće izvedenih pobačaja, a 'seksualna edukacija' zagovara apstinenciju i isključuje LGBTQ pitanja.
Marla Arce Pimienta (19), Meksiko
Marla Arce Pimienta (19), Meksiko„Nemojte se bojati identificirati feministom/kinjom. To znači da želite graditi novi svijet.“
Femicid je izražen problem u Meksiku, ističe Marla, a izrazito su pogođene nasiljem kartela i traffickingom.
Feminizam ju je privukao kada se uključila u studentski pokret i primijetila da oni koji najviše govore o ravnopravnosti zanemaruju žene u vlastitom pokretu i da se se odluke općenito ne donose ravnopravno. Ono što joj je je feminizam ponudio, kompletnija je kritika društva i svih patrijarhalnih konstrukata.
Amanda Quijano (23), El Salvador
„Fokus feminističkog pokreta u El Salvadoru, pitanje je seksualnih i reproduktivnih prava.“
Zemlja u kojoj živi jedna je od rijetkih koja u potpunosti zabranjuje pobačaj, zbog čega žene bivaju osuđene i na više od 30 godina zatvora, a 78% onih koje se kažnjava mlade su djevojke.
Feminizam je za nju stil života, način da se na drugačiji način suoči sa stvarnošću i da se bori za strukturne promjene u društvu. No, feministkinje, a osobito djevojke koje se nazivaju feministkinjama, u El Salvadoru su izrazito stigmatizirane.
Katherine Higuita (30), Kolumbija
„Kolumbija je suočena sa svim oblicima nasilja nad ženama.“
Tijekom oružanog sukoba kroz koji je zemlja prošla žene su postale ratni plijen. Oružane skupine seksualno su ih zlostavljale i pretvarale u roblje, ističe ona. Drugo pak ključno pitanje feminističkog pokreta, seksualna su i reproduktivna prava. Iako je određeni napredak ostvaren, pa je pobačaj dozvoljen u iznimnim situacijama, političari krajnje desnice čak i to pravo pokušavaju dokinuti.
Feministkinje stoga stalno moraju biti na oprezu i braniti pobjede koje su ostvarile, jer su im desne vlade, kojih je bilo mnogo, i katolička crkva u svakom trenutku spremne ta prava oduzeti.
Malu Machuca (25), Peru
Malu Machuca (25), Peru„Nismo homogena skupina, i transrodne žene i muškarci su protiv patrijarhata.“
Malu ističe da trebamo osvijestiti svoju povlaštenost u pojedinim situacijama i feministički pokret graditi na sestrinstvu, jer se žene s invaliditetom ili lezbijke suočavaju sa specifičnim problemima.
Njezina je organizacija transfeministička te pokušava u feministički pokret ugraditi transrodnost te u definiciju roda uključiti spolni i rodni identitet. Potiče se također i sudjelovanje mladih muškaraca koji su svjesni svoje povlaštene pozicije i usvajaju antimačistički stav.
Shi Alarcon (28), Costa Rica
„Pitanja koja su trenutno najvidljivija su seksualna i reproduktivna prava, pravo na pobačaj, odobravanje in-vitro oplodnje i priznavanje istospolnih zajednica.“
No, upozorava Shi, feministkinje su u njezinoj zemlji suočene sa snažnom mačističkom protuofenzivom. Organizirane grupe muškaraca pokreću sudske procese protiv žena po pitanju alimentacije i sindroma alijenacije od roditelja, što je kaže ona postao novi tip nasilja nad ženama jer se na taj način održava mačistički režim.
„Kada bi se trebala kategorizirati“, kaže ona, „rekla bih da sam transfeministkinja i anarhistkinja. Otpor je moja sreća“.
Prevela i prilagodila: Ivana Andrijašević
