Nordijske zemlje predvodnice su u zatvaranju rodnog jaza te su se posljednjih godina svrstale na sam vrh svjetske ljestvice. Zašto su ove države tako daleko ispred svih drugih?
Prema OECD-u, tri od četiri radno sposobne žene u nordijskim zemljama dio su plaćene radne snage, a donositeljice_i politika izričito podržavaju rodnu ravnopravnost na poslu, kod kuće i u javnosti.
Nordijske zemlje prosperiraju od razvijene države blagostanja i potiču progresivne inicijative koje podržavaju žene da se uključe ili vrate na radno mjesto.
Nedavno objavljeno Izvješće o globalnom rodnom jazu Svjetskog ekonomskog foruma 2018. pokazuje kako su nordijske zemalje zauzele prva četiri mjesta.
Island
Island već čitavo desetljeće drži prvo mjesto kao društvo s najvećom rodnom jednakošću. Ova otočna nacija ima kulturu političkog osnaživanja i mnogo snažnih ženskih uzora. Osnaživanje žena proizašlo je iz političkog feminističkog pokreta 1970-ih i proželo sve aspekte islandskog društva.
Progresivna politika skrbi o djeci znači da se žene na Islandu ne suočavaju s izborom između rada i odgoja djece. Opća skrb o djeci i izdašna politika roditeljskog dopusta – i žene i muškarci dobivaju 90 dana dopusta – pomažu u uklanjanju tereta odgoja djece kod majki
Norveška
Norveška je uklonila više od 83% ukupnog rodnog jaza i nastavlja ostvarivati stalni napredak. Potpora roditeljstvu i subvencionirana skrb o djeci doveli su do visokog udjela žena u radnoj snazi. Od 2013. godine majke i očevi obvezni su uzeti najmanje 14 tjedana porodiljnog dopusta nakon rođenja djeteta.
Norveška uživa gotovo ravnomjernu raspodjelu muških i ženskih radnica_ka, s mnogo žena na položajima moći. Rodne kvote propisuju 40-postotnu zastupljenost žena u parlamentu i poslovnim odborima, a to je rezultiralo snažnom ženskom prisutnošću – žene se nalaze na pozicijama norveške premijerke, ministrice financija i ministrice vanjskih poslova te zauzimaju 41% rukovodećih položaja u korporacijama.
Švedska
Švedska roditeljima nudi 480 dana, odnosno 16 mjeseci plaćenog roditeljskog dopusta ili kod usvajanja djeteta. Ovo je samo jedna od inicijativa koja je omogućila ovoj zemlji da zatvori 82% svog rodnog jaza.
Posljednih je godina u Švedskoj došlo do porasta broja žena u zakonodavnim tijelima, na položajima visokih dužnosnica i menadžerica. U 2016. godini, žene su po prvi put izjednačene s muškarcima na ministarskim pozicijama.
Finska
Finska se nalazi na četvrtom mjestu na ljestvici rodne ravnopravnosti u usporedbi s ostalim zemljama, a zatvorila je čak 82% svog jaza. To je ujedno i jedina sjeverna zemlja koja je u potpunosti zatvorila rodni jaz u obrazovanju. Država je odigrala ključnu ulogu u postizanju ravnopravnosti spolova, postavši druga zemlja koja je ženama dala pravo glasa, a 1906. godine prva koja je ženama dodijelila puna politička prava. Žene čine 42% finskog parlamenta i 38,5% ministarskih pozicija, zbog čega je Finska dobila visoku ocjenu po pitanju političke zastupljenosti žena. [T.G.] WEF…
