Objavljeno

U Hrvatskom saboru predstavljena nova Strategija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe

Foto: Council of Europe

Dana 12. lipnja, u okviru programa predsjedanja Republike Hrvatske Odborom ministara Vijeća Europe, u Hrvatskom saboru predstavljen je hrvatski prijevod Strategije za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2018. do 2023. godine. Cilj je bio predstaviti Strategiju objektivno, bez manipulacija i bez stereotipiziranja, kako su navele izlagačice.

O strategiji su govorile Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH; Irena Petrijevčanin Vuksanović, saborska zastupnica i potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova; Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova; Ivan Crnčec, pomoćnik ministra pravosuđa; te Ivana Jugović, znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja.

Svrha Strategije jest postizanje učinkovite realizacije ravnopravnosti spolova te osnaživanje žena i muškaraca, djevojčica i dječaka, uključujući uvođenje mjera za smanjenje nejednakosti u svijetu rada, kao i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja.

Strategija predviđa fokus na sljedećih šest područja:
  1. sprječavanje i borba protiv rodnih stereotipa i seksizma,
  2. sprječavanje i borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,
  3. osiguravanje ravnopravnog pristupa žena pravosuđu,
  4. postizanje ravnoteže u zastupljenosti žena i muškaraca pri donošenju odluka u političkom i javnom sektoru,
  5. zaštita prava žena i djevojčica migrantica, izbjeglica i tražiteljica azila,
  6. uvođenje načela ravnopravnosti spolova u cjelokupnu politiku i mjere.

U odnosu na prethodnu Strategiju (2014.-2017.), peti strateški cilj je nov, a uveden je zbog rastućeg broja migrantica, izbjeglica i tražiteljica azila te različitih oblika rodno uvjetovanog nasilja s kojim se one suočavaju u zemlji iz koje dolaze, tijekom putovanja u Europu ili nakon dolaska u Europu.

Novost je i isticanje negativnog utjecaja patrijarhata na muškarce i dječake te navođenje hegemonijske muževnosti kao čimbenika “koji pridonosi održavanju i jačanju rodnih stereotipa” (cilj 1).

U vezi trećeg cilja, Ivan Crnčec je kao najvažniji faktor naveo obrazovanje stručnjaka, prvenstveno pravnika, kako bi se postiglo neovisno i profesionalno pravosuđe. Upozorio je i na problem staklenog stropa u pravosuđu. Naime, unatoč tomu što je Hrvatska u gornjoj trećini ljestvice po broju sutkinja, one su češće zaposlene na prvostupanjskim nego na drugostupanjskim sudovima. Također je istaknuo važnu ulogu organizacija civilnog društva u pružanju pravne pomoći žrtvama obiteljskog i ekonomskog nasilja.

Irena Petrijevčanin Vuksanović je pak navela kako su žene u Hrvatskoj obrazovanije od muškaraca, ali se to ne odražava na jednakim plaćama za isti posao niti na ravnopravnom pristupu istim pozicijama.

Ivana Jugović je govorila o rodnim stereotipima i seksizmu. Uloga primarne socijalizacije pokazala se veoma važnom budući da djeca koja odrastaju u obiteljima s tradicionalno podijeljenim rodnim ulogama i sama podržavaju takve podjele, dok djeca iz obitelji egalitarnih stavova i sama odrastaju u osobe egalitarnih stavova. Obrazovanje se također pokazalo važnim s obzirom na stereotipne prikaze žena i muškaraca u udžbenicima – muškarci su češće prikazani u javnoj, a žene u privatnoj sferi. U skladu s time, maturanti i sami pokazuju određene predrasude. Tako njih preko 80% smatra kako su muškarci talentiraniji od žena u polju tehničkih znanosti, dok većina njih drži da su žene pak talentiranije za humanističke znanosti. Jedno od rješenja svakako je poticati žene na karijere u STEM područjima, a muškarce na karijere u predškolskom odgoju, nastavi i tzv. pomagačkim profesijama.

Osim Strategije, Vijeće Europe uvelo je tri važne konvencije iz područja zaštite ljudskog dostojanstva, a one su:

  • Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija);
  • Konvencija Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima;
  • Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja (tzv. Lanzarotska konvencija).

Zdravka Bušić je napomenula i kako od 28 članica EU tek njih devet nije ratificiralo Istanbulsku konvenciju, te kako su je od 47 članica Vijeća Europe njih 32 ratificirale. [K.D.]

Strategiju možete preuzeti ovdje.

Povezano